U Srpskoj je proljetos kukuruzom bilo zasijano oko 130.000 hektara. Berba ove žitarice je završena. Prosječan prinos bio je sedam tona po hektaru, što je značajno više nego lani.
Ratari su zadovoljni i rodom i kvalitetom, ali ne i otkupnom cijenom.
U Semberiji je kukuruz obran sa 26 hiljada hektara. Prinos je bio različit, u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i primijenjenih agro-tehničkih mjera.
Ilija lazić iz Velinog Sela zemljište je kvalitetno pripremio, nađubrio ga prije sjetve, folijarno ga prihranio i kultivisao, uz adekvatnu zaštitu usjeva, tako da rezultat nije izostao.
„Ubrao sam više od 10 tona po hektaru. Sjetvu je obilježio duži kišni period, razvoj i zrenje klipa kukuruza pratila je suša, pa su troškovi proizvodnje bili znatno veći od očekivanih. Uložio sam dosta ali sam zadovoljan i rodom i kvalitetom. Mogu reći da je godina bila dobra”, kaže ratar za InfoBijeljina.
I resorno ministarstvo izdvaja značajne podsticaje za proizvodnju ove žitarice.
Pomoćnik ministra poljoprivrede dr Saša Lalić kaže da se sa 30 do 50 odsto premiraju sjemenska proizvodnja i domaći hibridi.
„Tu su i druge mjere poput regresiranog dizel goriva, 100 litara po hektaru, vrijednosti 75 KM. Ratari mogu da ostvare podsticaj za kapitalne investicije, nabavku sistema za navodnjavanje. U stoodstotnom iznosu finansiramo kontrolu plodnosti zemljišta, a za 1.500 uzoraka obezbijedili smo oko 150.000 KM. Na taj način proizvođači dobijaju potpuno besplatno analazi zemljišta i dobiju preporuke stručnjaka šta nedostaje njihovom zemljišu, čime ga trebaju poboljšati i oplemeniti. Za izgradnju sistema za navodnjavanje obezbjeđujemo od 40 do 50 odsto sredstava. I naravno nabavka poljoprivredne mehanizacije koja je važna za ratarsku proizvodnju. Poseban grant imamo za protivgradnu zaštitu i osiguranje poljoprivredne proizodnje koji su veoma značajni imajući u vidu klimatske promjene kojima smo poslednjih godina izloženi”, podsjeća Lalić.
Ratari koji imaju skladišne kapacitete nisu prodavali ovogodišnji rod jer je cijena kilograma kukuruza 30 pfeninga.
Mnogi su konkurisali i za subvencije radi nabavke silosa, koji će im omogućiti da sačuvaju rod i sačekaju bolju cijenu.
Izvor: InfoBijeljina
