BANJALUKA, SARAJEVO – Za godinu dana cijene proizvoda koje građani BiH najčešće kupuju su, doslovno, podivljale, a to se najviše odnosi na hranu.
Recimo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža je u februaru prošle godine koštala 3,40 KM, a godinu kasnije kilogram je koštao 4,30 maraka.
Kilogram hljeba je sa 2,60 otišao na 3,30 KM, a bijelo pšenično brašno je sa 1,30 “skočilo” na 1,70 KM.
Za junetinu bez kosti, umjesto 15,6, plaćamo 19 maraka, a svinjetina sa kostima je sa 7,7 otišla na 10,20 KM.
Litar mlijeka u tetrapaku, sa 1,50 KM, poskupio je na čak 2,60 maraka, a kilogram tvrdog sira, umjesto 14,50, plaćamo 17,40 KM. Poskupjela su i jaja, te za 10 komada, umjesto tri, plaćamo četiri marke.
Skočile su i cijene voća, pa je, recimo, za kilogram banana, umjesto 2,60 KM, u februaru ove godine trebalo izdvojiti 3,50 maraka, a rast je zabilježen i kod povrća – crni luk je sa 1,40 “otišao” na 1,90, a krompir sa 1,40 na 1,60.
Zabilježen je i skok cijene šećera, i to sa 1,60 KM na 2,30 KM, te kuhinjske soli sa 0,90 na 1,20 KM, dok je mljevena kafa sa 16,40 poskupjela na 17,90 maraka.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, ističe da nije upratio da je ijedan političar dao konkretan prijedlog za prevazilaženje ove situacije.
“Cijene su porasle, a sve se svelo na predizborno obećanje političara da će nešto uraditi, dok poslije izbora nikog za to nije briga. Zaista, više ne možemo ništa očekivati od politike”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.
Veliko je pitanje kako u ovakvoj situaciji žive najugroženiji stanovnici, poput, recimo, penzionera.
“Prava je čarolija preživjeti od mjeseca do mjeseca. Penzije od, recimo, 300 do 600 maraka nisu dovoljne ni za preživljavanje. A to su ljudi koji su 30-40 godina radili, borili se, stvarali i svedeni su u situaciju da sada ne mogu ni preživjeti”, naglasio je Arnautović.
U sličnoj su situaciji i brojni radnici. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da prosječna plata u građevinskom sektoru iznosi 918 KM, a u komunalnom sektoru ispod 1.100 maraka.
“Znajući da u prosječne plate ulaze i plate vlasnika preduzeća, menadžera, direktora itd., to nam dovoljno govori o tome kako radnici u ova dva sektora žive. A poskupjelo je gotovo sve. Ne znam kako ljudi žive, od čega, kako se snalaze od mjeseca do mjeseca”, kaže Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.
Uvjerila se i sama, tokom kupovine, da cijene divljaju “preko noći”.
“Od hljeba, preko mlijeka, voća i povrća, onog osnovnog, što bi trebalo da se nađe na stolu svakog čovjeka, račun od juče nije isti računu današnjem. O mesu da ne govorim. Čak te cijene idu toliko da ljudi ne mogu da povjeruju da je račun ispravan. Dešavalo se da vidim ljude da pitaju da li je račun ispravan”, naglašava Vrabičićeva.
Računica je jednostavna i najbolje pokazuje kako se u BiH živi. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa koju su izračunali za mart 2023. godine iznosi 2.892 KM.
Agencija za statistiku BiH izračunala je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za februar 2023. godine iznosila 1.211 KM.*
(Nezavisne)
