U prošloj godini na području Grada Bijeljina u knjigu rođenih je upisano 1.472, a u knjigu umrlih 1.800 lica.
Iako je Bijeljina jedna od sredina u Republici Srpskoj koja je od 1992. godine povećala broj stanovnika, te je jedan od gradova koji se posljednjih decenija konstatno razvija, stopa prirodnog priraštaja je negativna.
Tome svakako doprinose i migracije, posebno u Zapadne zemlje mlađeg, reproduktivno sposobnog stanovništva.
Profesor Stevo Pašalić kaže da Bijeljina u odnosu na ostale sredine ima bolje demografske resurse, ali interesantni su rezultati koji su u tom segmentu dobijeni prilikom analize indeksa obrazovanosti.
-To je zato što naši mladi odlaze na školovanje u veće gradove Srbije pa čak i Evrope, ali se ne vraćaju. Nakon sticanja diplome tamo ostaju i traže posla. Nešto bolja slika je u Banjaluci ili sarajevskom regionu – kaže demograf za portal InfoBijeljina.
Tačnih podataka koliko je ljudi zbog ekonomskih migracija napustilo ove prostore nemamo, ali procjenjuje se da je samo iz Semberije otišlo oko 5.000 ljudi. Mlade ljude je neophodno zadržati a u tome veliku ulogu moraju imati republičke institucije ali i lokalne zajednice.
– Besplatni udžbenici, besplatan ili subvencionisan đački prevoz su dobre mjere, ali nemaju veći efekat u povećanju rađanja. Mnogo efikasnija bi bila mjera obezbjediti radna mjesta roditeljima, besplatne jaslice, vrtiće. To je dalo odlične rezultate u skandinavskim zemljama, a mi moramo učiti iz uspješnijih primjera – kaže Pašalić.
Profesor Pašalić ističe da je iseljavanje povezano sa ekonomskim razlozima, a smanjenjem izraženog jaza u našem standardu i zemalja Evropske unije može se očekivati promjena trenda iseljavanja sa naših prostora.
Iako je gradska uprava Bijeljina najavila strategiju demografskog razvoja, ovaj dokument još nije ugledao svjetlo dana.
Izvor: infobijeljina.com
