Optimalni agro rok za sjetvu je od polovine do kraja oktobra. Iako je sjetva na pragu, mnogi ratari zbog visokih troškova, još se dvoume da li ići u novi proizvodni ciklus.
Poskupljenja repromaterijala, goriva đubriva, neuređeno tržište i nezaštićena domaća proizvodnja ugrožavaju agrar, kaže ratar Boško Radić. Obrađuje osam hektara ali će, kaže, ove jeseni smanjiti površine pod pšenicom.
– Zasijaću više uljanom repicom. Vidite i sami da nam se proizvodnja pšenice ne isplati. Ni prošlogodišnji rod nismo prodali. Skupa sjetva, jeftina žetva – upozorava Radić.
Zabrinut je i Radiša Rikanović iz Brodca. Poljoprivrednike, tvrdi i ovaj ratar, očekuje teška i neizvjesna jesen.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-7123447679737707&output=html&h=280&slotname=7277469963&adk=978991657&adf=4233516361&pi=t.ma~as.7277469963&w=733&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1696607840&rafmt=1&format=733×280&url=https%3A%2F%2Fwww.infobijeljina.com%2Fvijesti%2Fsjetva-na-pragu–semberski-ratari-zabrinuti–skupa-sjetva–jeftina-zetva&fwr=0&fwrattr=true&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&dt=1696609498516&bpp=2&bdt=1304&idt=1277&shv=r20231004&mjsv=m202310020101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D1cc2a98162d245c3-2229b24569dd00b1%3AT%3D1679639759%3ART%3D1696609291%3AS%3DALNI_Mbb2kJ0i3Bv1-uCc8hOu0CWm2xjng&gpic=UID%3D00000bf198408f2d%3AT%3D1682659253%3ART%3D1696609291%3AS%3DALNI_MZMcjH6YqCA_h9VOtjRON2AMuhyfw&prev_fmts=0x0%2C320x50%2C334x250&nras=2&correlator=4986856746242&frm=20&pv=1&ga_vid=1220704868.1645912385&ga_sid=1696609499&ga_hid=1098072196&ga_fc=1&u_tz=120&u_his=39&u_h=768&u_w=1366&u_ah=728&u_aw=1366&u_cd=24&u_sd=1&adx=120&ady=1443&biw=1349&bih=643&scr_x=0&scr_y=0&eid=44759876%2C44759927%2C44804782%2C31078488&oid=2&pvsid=1326966278423433&tmod=1251805568&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fwww.infobijeljina.com%2F&fc=1920&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1366%2C0%2C1382%2C744%2C1366%2C643&vis=1&rsz=%7C%7CEebr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&ifi=4&uci=a!4&btvi=2&fsb=1&xpc=yLXI0tVZOo&p=https%3A//www.infobijeljina.com&dtd=1286
– Nikad nije bilo 600 kg merkantilne za 100 kg sjemenske pšenice. O ostalim troškovima da i ne govorim. Odreću se podsticaja za deklarisanu pšenicu i baciti na njivu ovu svoju. Nek bude, koliko bude. Ionako džaba radimo – kaže ovaj ugledni poljoprivrednik za portal InfoBijeljina.
S obzirom na brojne probleme koji prate proizvodnju, ni Perica Spasojević iz Dragaljevca još nije odlučio da li će i koliko zasijati ove jeseni.
– Prvi put, od kada se bavim poljoprivredom, uoči sjetve nisam obezbjedio sjemena i đubriva. Najprije ću samo uzorati i potanjirati oranice i ostaviti tako. A i to moram zbog plodoreda jer sam na većini parcela proizvodio par godina kukuruz – naglašava Spasojević.
Poljoprivredne apoteke, ističe agornom Vanja Nestorović, dobro su snabdjevene.
– Za 100 kg sjemenske pšenice treba izdvojiti od 130 do 140 KM, a kombinovana mineralna đubriva su od 115 do 130 KM. Iako su cijene repromaterijala nešto jeftinije nego prošle godine, sjetva će biti skupa – kaže Nestorović za InfoBijeljinu.
Strnim žitima na području Semberije, ove jeseni trebalo bi da bude zasijano oko 18.000 hektara. Najzastupljenija kultura, na oko 15.000 hektara je pšenica, a ostale površine biće pod ječmom, tritikaleom, uljanom repicom.
Ratarima bar vrijeme ide na ruku. Nedavne padavine povećale su vlažnost oranica i omogućile predsjetvene radove. Za sjetvu svih kultura neophodno je dobro pripremiti zemljište, ali i primijeniti agortehniku, savjetuje i Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, područne jedinice Bijeljina. Samo tako, naglašava, ratari mogu da računaju na dobre i kvalitetne prinose.
Pšenica je strateški važna za stanovništvo Srpske. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske prošle godine povećalo je podsticaj sa 200 na 500 maraka po hektaru. I pojedine lokalne zajednice izdvajaju sredstva za podršku ratarstvu.
Poljoprivrednicima je obezbijeđeno i regresirano gorivo i regresirano sjeme domaćih sorti strnih žita po cijeni nižoj za 25 do 30 odsto od maloprodajne.
