BEOGRAD – Državna matura koja će biti uvedena od 2024. godine, pored uspjeha u srednjoj školi presudno će uticati na to koji će fakultet djeca da upišu, saopštilo je Ministarstvo prosvete Srbije.
Ipak, univerziteti će pored državne mature koja bi trebalo da olakša upis djece na fakultete moći da kao i do sada organizuju soptvena propitivanja. Postavlja se pitanje kako to djeci olakšava ako opet duplo uče, spremajući isto gradivo za državnu maturu i provjeru znanja na fakultetima.
Ministarsvo prosvete regovalo je na stav fakulteta koji su zahtijevali da državna matura ne može biti jedini uslov za upis, i da bi paralelno trebalo da se održavaju i prijemni ispiti. Ministar Branko Ružić rekao je da se prijemni ispiti više neće tako zvati, već će to ubuduće biti provjera znanja i skolonosti.
Kako je saopšteno pitanja koja će djeci biti postavljena na fakultetima neće moći da budu iz gradiva koje je pređeno u srednjoj školi, jer će ono biti “pokriveno” pitanjima na državnoj maturi.
Jedinstvena državna matura
“Srednjoškolci su opterećeni, oni ne bi trebalo da isto gradivo polažu na maturi i na prijemnom. U interesu djece je da takva provjera znanja i postoji kako bi djeca imala veće šanse. Taj paralelizam gdje djeca polažu u matičnim školama i na fakultetima polažu isto na ovaj način će biti izbjegnut” kaže za “Blic” Branko Kovačević nekadašni rektor Beogradskog univerziteta.
Objašnjava da je novina ta da test provjere znanja i sklonosti na fakultetima neće sadržati pitanja iz gradiva koje je pređeno tokom četiri godine srednjoškolskog obrazovanja. Prema njegovim riječima fakulteti će morati da se prilagode tome.
“Arhitektonski fakultet je uvijek imao određene testove koji su se preklapali sa gradivom iz srednjih škola. Kod tehničkih i fakulteta prirodnih nauka, kao i medicine nešto će se sigurno i dalje provjeravati iz oblasti matematike, hemije, fizike, biologije i slično. Sad u kojoj formi će ti testovi biti ostaje da vidimo. Ranije su postojale centralne komisije koje su davale iste zadatke za sve univerzitete” ukazuje on.
Ništa neće moći bez odobrenja univerziteta
Kovačević je rekao da je u utorak održana diskusija u Rektoratu na kojoj su delegati sa fakulteta razgovarali o ovim promjenama.
“To će potom ići na Konferenciju univerziteta Srbije. Vjerovatno će se po tom pitanju usaglasiti sve članice Konferencije univerziteta Srbije, a to su su svi akreditovani univerziteti u našoj zemlji. Odluka će biti donijeta na nivou Konferencije univerziteta čiji je predsjednik rektor Univerziteta u Beogradu” objašnjava Kovačević dodajući da je “zeleno svijetlo” univerziteta u Srbiji neophodno da bi ovo moglo da se sprovede.
“Pva proba državne mature najavljena je ove godine i to će morati da se uradi kako bi se vidjeli kakvi su rezultati – kaže on dodajući da će učenici trećeg razreda srednje škole, a riječ je o školama u četvorogodišnjem trajanju polagati probnu opštu, stručnu i umjetničku maturu u periodu od 31. maja do 2. juna.
Da li se olakšava upis na fakultete
“Koliko sam ja razumio i provjera znanja koju će organizovati fakulteti će uticati na upis željenog fakulteta, ali ne kao prije. To je sada podjeljeno, provjera će nositi 30 odsto, 40 odsto je uspjeh u srednjoj školi, a 30 odsto je državna matura. Ranije je 60 odsto nosila provjera na fakultetu, a 40 odsto uspjeh u školi” naveo je on.
Kako kaže, ne zna na koji način bi se na taj način olakšala procedura oko upisa na fakultete.
“Ovdje je najveći problem nepovjerenje u neujednačene kriterijume u različitim školama u zemlji, stoga fakulteti smatraju da kada ne bi bilo te promjene da bi prosto djeca neka bila oštećena. Imate škole koje su jako dobre, ali su prosjeci na primjer niži nego što su prosjeci u nekim drugim školama i onda vi na neki način oštetite neku dobru djecu, jer djeca u principu ne uče sve nego uče ono za šta imaju afiniteta i tu imaju dobre ocjene iz tih predmeta, zato i upisuju fakultete iz tih oblasti. To je glavna primjedba ljudi iz akademske zajednice” objasnio je.
Pitanja još nisu napravljena
Za “Blic” je objašnjeno da će pitanja za polaganje državne mature pripremiti Zavod za vrijednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Ta pitanja obuhvatiće zadatke iz srpskog i osam maternjih jezika nacionalnih manjina, zatim iz matematike, istorije, geografije, biologije, fizike, hemije, stranih jezika (engleskog, francuskog, ruskog, španskog, italijanskog i njemačkog), psihologije, sociologije, filozofije i drugih predmeta.
Kada je riječ o studnetima iz regiona i inostanstva, budući akademci iz Republike Srpske i Crne Gore polagaće državnu maturu u školama u Srbiji istog dana kada i njihovi vršnjaci.
Kovačević kaže da takav način polaganja nije novina.
“Za to će pak biti potrebno usvojiti bilateralne sporazume kako bi se studentima olakšalo. Studenti iz Srbije su do prije nekoliko godina mogli da u Srbiji polažu prijemne za fakultete u Austriji. To je bio sporazum sa Austrijom koji je važio oko 90 godina a napravljen u okviru ratne reparacije nakon Prvog svjetskog rata” naveo je on.
Jedinstvena državna matura u planu već 20 godina
“Mi smo ušli u tu reformu obrazovnog prostora još 2003. godine kada je premijer Đinđić propisao sporazum o pristupanju evropskom obrazovnom prostoru. Tada su rađene određene vrste reformi, odnosno davane su preporuke o tome kako bi trebalo da se orgnaizuje nastava da bi kvalitet obrazovanja bio bolji. To su bili čitavi projekti u koje su bili uključeni našu univerziteti u partnerstvu sa vodećim evropskim. Taj naš proces je pri kraju, i sada bi trebalo da se poveže i po vertikali. Reforme su odrađene u okviru univerziteta, srednjih, osnovnih škola i vrtića i sada sve to treba da se spoji”, priča on.
Ističe da je to standard Evropske unije, i da se na ovaj način Srbija prilagođava sopstvene zakone i regulative evropskim.
“Na taj način dobija se otvoreno tržište rada jer bi domaća diploma važila u njihovim zemljama. To već rade Hrvati i Slovenci. Kada se ovo sprovede, nostrifikacija diploma za područje Evropske unije više neće biti potrebna. Onda će na cijelom evropskom prostoru biti priznate naše diplome, to je dobro. Vi kada odete negdje da radite morali biste da nostrifikujete diplomu. To košta dosta, a procedura je komplikovana” priča on.
Kako kaže ova promjena je u interesu svih studentada i građana jer će nakon toga moći slobodno i bez ikakvih prepreka da biraju gdje će da rade i van članica Evropske unije.
“To nisu samo zemlje koje su sada u Evropskoj uniji. Tu si bile i Turska i Rusija, Izrael, ukupno 47 zemalja je pristupilo toj reformi obazovnog sistema. Sada kako se približava ta priča oko pristupanja Evropskoj uniji i kod nas se to privodi kraju” zaključuje za “Blic” Kovačević.
(Nezavisne)
