DOBOJ – U eri kada vladaju antivakseri veliki izazov za ljekare će biti da ubijede roditelje da vakcinišu djecu, kako djevojčice, tako i dječake, vakcinom protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV).
“Na roditeljima je da odluče da li će vakcinisati djecu, mi smo tu za savjet. Preporuka je da se vakcinišu i dječaci i djevojčice jer dječaci mogu biti nosioci virusa bilo da su simptomatski ili asimptomatski, što je najčešće”, izjavila je Ana Ćeklić Stevanović, epidemiolog u dobojskom Domu zdravlja.
Na pitanje da li bi ona svoje dijete vakcinisala, odgovorila je:
“Da, vakcinisala bih svoje dijete jer ako rezultati studija, ako rezultati zemalja koje su već odavno počele da vakcinišu kažu da je vakcina efikasna i da je mali broj oboljelih, nema razloga da imamo nedoumice. Već se skoro 20 godina u svijetu vakciniše tom vakcinom i nema razloga da sumnjamo u bilo šta. A i studije koje su rađene u inostranstvu kažu da obole dvije žene na 100.000 stanovnika i 24 žene u BiH na 100.000 stanovnika, nemam šta drugo da kažem, to je stvarno velika razlika.”
Stevanovićeva je rekla da dolazak vakcina očekuje za oko mjesec dana.
“Vakcine još nisu došle. Tender je raspisan u Institutu za javno zdravstvo i oni su u nabavci. U zakonu je propisano da će ih davati porodična, multidisciplinarni centri, ali vidjećemo još kako će se organizovati svaki dom zdravlja posebno”, navela je Stevanovićeva.
Infekcija HPV-om uzrokuje karcinom grlića materice, a preporuka Instituta za javno zdravstvo RS i resornog ministarstva je da se vakcinišu djeca uzrasta od 11 do 14 godina, a u literaturi se preporučuje vakcinacija od devet do 19 godina.
“Oni su najsigurniji kandidati, što znači djevojčice koje nisu imale odnose, koje nisu inficirane, tako i dječaci. Dječaci se isto vakcinišu zbog toga što može i kod njih nastati karcinom na penisu, na ustima i na jeziku. Što se tiče starijih žena, njima se ne preporučuje, obično se preporučuje sada djeci koja nisu imala odnose i mlađim ženama od 20 do 30 godina koje nisu promiskuitetne”, naveo je Mladen Blagojević, ginekolog u Domu zdravlja.
Karcinom grlića materice je maligno oboljenje po učestalosti odmah iza karcinoma dojke, ističe dr Blagojević, obolijevaju žene starosti od 40 do 50 godina, ali se zbog slobode u seksualnosti ta granica spustila do 30 godina.
Ljekari preporučuju zdravstveno prosvjećivanje mladih žena u osnovnim i srednjim školama jer su primijetili da se o polno prenosivim bolestima, te o uzrocima i faktorima rizika nedovoljno zna.
“Gledajući kroz moje iskustvo, kod nas žene imaju jako nisku kulturu odlaska kod ginekologa, to je negdje neka tabu tema ili čak imamo žene koje kažu da nisu bile kod ginekologa nakon poroda, a prošlo je više od 10- 15 godina. Svakako iskoristimo situacije kada dođu kod nas na pregled da pitamo kakve su menstruacije, kada su bile zadnji put kod ginekologa i savjetujemo redovne ginekološke preglede jer nije samo karcinom grlića materice koji može da se javi, nego postoje mnoga druga stanja i bolesti”, kazala je dr Marina Jotić Ivanović, specijalista porodične medicine.
(Nezavisne)
