Vlada Srpske danas će saopštiti iznos najniže plate za ovu godinu, a povećanje minimalca od 50 maraka pa i manje pojedina preduzeća neće moći izdržati, zbog čega bi nadležni trebalo što prije da smanje poreze i doprinose kako bi pogurali rast primanja.
Poslodavci u Srpskoj predlažu najnižu platu od 673 marke, sindikat traži najmanje 800 KM. Minimalac od maja prošle godine iznosi 650 maraka i tada je na osnovu odluke Vlade ta plata povećana za 60 maraka. Prije toga, odnosno krajem 2020. godine, takođe je Vlada prelomila i odlučila da najniža plata bude veća za 50 maraka, odnosno tada je odlučeno da ta plata za 2021. godinu 590 KM. Dakle, za manje od godinu i po najniža plata je povećana tri puta i to odlukom Vlade, jer se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić navodi da bi novi rast najniže plate od 50 maraka, pa i manje od toga za niskoakumulativne grane privrede predstavljao velike probleme.
– S druge strane, svaki radnih koji prima tu platu reći će da 50 KM nije dovoljno u odnosu na inflaciju. Sa aspekta privrede, ali i toga koliko plate učestvuju u troškovima, taj rast predstavljaće značajan trošak jer će pojedine firme morati to pokriti iz smanjene profitabilnosti. Neki će svesti poslovanje na nulu i skliznuti u minus – rekao je “Glasu Srpske” Račić i dodao da s obzirom da je u manje od godinu i po tri puta povećana najniža plata nadležni bi trebalo što prije da za jedan ili dva procenta smanje poreze i doprinose. To bi, pojašnjava Račić, omogućilo firmama da dalje povećaju plate radnicima jer bi im bili smanjeni troškovi.
– Dakle, firmama smanjenjem troškova treba otvoriti put da nastave povećavati plate. To je u ovom momentu potrebno svim privrednim granama da bi sačuvale radni potencijal – poručio je Račić i dodao da bi i smanjenjem parafiskalnih nameta omogućilo privrednicima da prodišu.
Ekonomisti navode da poslodavci i sindikat zastupaju svoje interese. Ističu da je teško reći ko je u pravu, ali da je s druge strane jasno da se privreda Srpske nalazi u teškoj situaciji.
– Imamo slabu privredu. Njena efikasnost i produktivnost je niska. Zbog toga rast plate u pojedinim granama može dovesti do ozbiljnih poteškoća u likvidnosti, funkcionisanju i opstanku pojedinih firmi. S druge strane, plate su male i to je demotivišući faktor za nekvalifikovanu i srednje kvalifikovanu radnu snagu – navodi ekonomista Aleksandar Ljuboja i dodaje da je po pitanju prijedloga poslodavaca i sindikata istina negdje na sredini.
Naglasio je kako samo manji broj kompanija može bez većih poteškoća da obezbijedi veće plate, jer smo mala i nerazvijena privreda koja je dodatno poljuljana dešavanjima u svijetu.
Ljuboja podsjeća da u posljednjih deset godina Privredna komora RS predlaže smanjenje poreza i doprinosa u korist rasta plata.
– To je djelimično rješenje za akumulaciju dodatne likvidnosti i mogućnosti za investicioni zamah kako bi se povećao obuhvat zaposlenih i samim tim poreza i doprinosa. Državni aparat ima potrebu za novcem da bi funkcionisao i da bi imao društven i investicioni ciklus – kazao je Ljuboja.
Konačno rješenje, navodi on, jeste to da se poveća efikasnost privrede kroz investicije, primjene novih tehnologija i digitalizaciju te povećanje produktivnosti.
– Opet od toga nemamo ništa ako dopustimo da nam radna snaga odlazi – zaključio je Ljuboja.
Najviši u regionu
Prema posljednjim dostupnim podacima najniža bruto plata u Srpskoj iznosi 939,2 KM i veća je nego u FBiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji pa čak i u Bugarskoj. U RS, najniža bruto plata, u odnosu na FBiH, veća je za 156,4 KM, a u odnosu na Sjevernu Makedoniju za 85 KM. Bruto minimalac u RS veći je nego u Srbiji i Bugarskoj za 31, odnosno 21 marku.
Izvor: Glas Srpske
