Stati na vagu i suočiti se s brojkom koja pokazuje kilograme prvi je korak u borbi sa gojaznošću, koja poprima pandemijske razmjere, upozoravaju ljekari, koji su primijetili da ova bolest ne zaobilazi ni naše područje.
Na vagu u ordinaciji dr Marine Jotić Ivanović, koja je povodom obilježavanja 4. marta, Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti, u dobojskom Domu zdravlja bila na raspolaganju pacijentima, prvi je stao tridesettrogodišnji snimatelj TV K3 Slobodan Čakarević, kojem je ista pokazala 83,3 kg.
Osim težine izmjerila je i procenat mišićne mase, masti i vode u njegovom tijelu.
“Najviše sam do sada imao 88 kg. Rezultati me nisu iznenadili s obzirom na to da sam u posljednjih mjesec i po do dva počeo da vodim račina o ishrani. Primijetio sam da sam trom, da sam sporiji, da ne funkcionišem kako treba. Jednostavno, shvatio sam da moram nešto promijeniti. Uglavnom je to ishrana bez glutena, bez hljeba, tjestenine, uveo sam povrće, meso, pahuljice, izbacio hljeb, slatkiše, sokove, gazirano, pivo”, kaže Čakarević.
Dvostruko starija od njega, Dragica Lukić (66) kazala je da strogo vodi računa o svojoj ishrani, te da koristi povrće koje uzgaja u svojoj bašti.
“Blendam sebi mrkvu, cveklu, jabuku, smrekine bobice, aroniju i nikad nisam imala problema sa kilogramima. Uvijek su na poslu bili zavidni i ne mogu da vjeruju da je tako (smijeh). Zimi dobijem dva-tri kilograma, ali to je normalno jer se ne krećem, ne radim, nisam fizički aktivna. Kad imam volju – radim vježbe, a kad mi se ne da – ne radim”, iskrena je Lukićeva.
Gojaznost je bolest, ističe dr Marina Jotić Ivanović, koja ima svoju dijagnozu, ima svoju šifru u šifrarniku bolesti, sve više gojaznih je u zemljama u razvoju kao što je BiH, a od nje obolijevaju i djeca i odrasli.
“Najčešće su to pacijenti koji već boluju od hroničnih bolesti kao što su visok krvni pritisak, šećerna bolest, te koji su imali, recimo, srčani ili moždani udar. Ako primijetimo da je pacijent gojazan, nakon što odredimo visinu i težinu pacijenta, i odredimo indeks tjelesne mase, mi naravno uvijek savjetujemo i način ishrane te da bi trebalo da promijeni svoj način života”, rekla je Jotić Ivanovićeva.
Ko ne želi da oko struka ima šlauf, ljekari osim pojačane fizičke aktivnosti preporučuju da zaobilaze salame, paštete, kobasice, zatim grickalice, slatkiše te brzu hranu.
Izvor:Nezavisne novine
