![](https://noviglas.info/wp-content/uploads/2023/09/Laocoon_Pio-Clementino_Inv1059-1064-1067.jpg)
Penis se smatra simbolom muškosti. Ali mnogi muškarci su nezadovoljni svojim polnim organom – čini im se da je premali. Da su živjeli u antička vremena ne bi tako mislili.
U Vatikanskim muzejima grupa turista stoji pred skulpturom Laokoon i njegovi sinovi, koja je stara 2.000 godina. Trojanskog sveštenika Laokoona i njegove sinove Antifanta i Timbreja napale su divovske zmije. To je bila kazna bogova, pošto je sveštenik upozorio Trojance da ne unose u grad drvenog konja, poklon Grka.
U utrobi konja vrebali su grčki vojnici. To je spadalo u plan bogova, a Laokoon se usudio da im svojim upozorenjem prkosi. Kaznili su ga tako što su poslali zmije da ubiju i njega i njegove sinove. Trenutak agonije je na fascinantan način predstavio antički umjetnik.
Međutim, na snažnom nagom Laokoonovom tijelu je polni organ izuzetno mali. U muzeju su na sve strane statue golih muškaraca s malim polnim organima.
Zašto su antički skulptori postupali tako? Jedan nizozemski turista je rekao: „Hm, ja sam bio ginekolog. Nisam se toliko bavio muškim polnim organima. Mada su južnjački penisi, statistički gledano, navodno kraći od onih na sjeveru.“
Chiara Giatti koja je završila arheologiju i radi kao turistički vodič kaže da to nije razlog: „Stari Grci i Rimljani smatrali su velike genitalije ružnima. Skulptori su modelirali samo male polne organe, jer su time željeli dati do znanja: ovaj čovjek je racionalno djelujući intelektualac i kao takav on ima nagone pod kontrolom“.
Dionis ima najveći
Antički muškarac je dakle imao jaku samokontrolu i znao je da se savlada – za razliku od skulptora i nekih bogova kao što je Dionis, bog vina, zadovoljstva i ekstaze. On se stalno pojavljuje u pratnji satira, bića koja su pola jarac pola čovjek. Na raskalašnim svetkovinama zabavljali su se sa šumskim nimfama.
![](https://noviglas.info/wp-content/uploads/2023/09/Dionysos-Greek-Wine-God.jpg)
„Ti bogovi i šumski duhovi bili su požudni pa su im u skladu s tim prikazivani i polni organi“, kaže arheologinja.
Ona dodaje da je najveće genitalije imao Dionis, sin Prijapa i boginje ljubavi Afrodite. Dijete koje je rođeno sa nenormalno velikim falusom majka je ostavila u brdima. Tamo su ga pronašli pastiri i odgojili ga, slaveći ga zbog njegovih genitalija kao donosioca plodnosti.
Michelangelova inspiracija u antičkim vremenima
Najprije je mali penis kao ideal ljepote bio ograničen na Grčku. Pisac komedija Aristofan je prije 2.400 godina opisao idealno muško tijelo: „Sjajne grudi, svijetla put, široka ramena, mali jezik, jaka stražnjica i mali falus“. Rimljani su preuzeli ovaj ideal.
Renesansni umjetnici kao što su Michelangelo ili Rafael pronašli su uzore u perfektno modeliranim antičkim skulpturama. Tako i Michelangelov David, koji je nastao između 1501. i 1504, a izložen je u Galeriji Akademije u Firenci, također ima mali penis.
Znanost kaže da se dužina povećava.
![](https://noviglas.info/wp-content/uploads/2023/09/Michelangelos_David_-_right_view_2.jpg)
Današnji pogled na muški polni organ je drugačiji. Mali penisi su predmet podsmijeha, veliki važe kao simbol uspjeha. Kalifornijski univerzitet Stanford je sproveo istraživanje prema kojem je dužina penisa u prethodne tri decenije u više regija u svijetu i u svim uzrastima porasla za 24 posto, piše N1.
Rezultati su nedavno objavljeni u World Journal of Men’s Health. U antičkim vremenima bi te razmjere muškog polnog organa izazvale zgražavanje.
Inače, u Italiji kolokvijalno nazivaju penis „piselli“ što u prijevodu znači „grašak“. Nomen est omen.
NoviGlas