Kosidba trave i baliranje sijena uveliko su u toku širom Republike Srpske. I dok poljoprivrednici u Hercegovini i Lijevču polju zadovoljno trljaju ruke, jer je godina bila plodonosna, a kvalitet sijena zadovoljavajući, u Semberiji bilježe nikad gore prinose i kvalitet trave.
Što se tiče prve kosidbe sijena u Semberiji, iskreno ću vam reći, propala je, a ne piše se dobro ni stočnom fondu, ističe za “Nezavisne novine” Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
“Velike količine padavina prouzrokovale su jednu od gorih prvih kosidbi i u suštini sijeno niko ne prodaje, jer okolnosti nisu dobre u svakom smislu. Situacija se malo popravila za vrijeme druge kosidbe, ali dosta je njiva uništeno mehanizacijom i sabijanjem tla. Vidite i sami, mi u Semberiji imamo afričku svinjsku kugu, ljudi jednostavno marvu rasprodaju ‘pošto-zašto’. Nažalost, mislim da će poljoprivreda doživjeti veliki kolaps, a u Semberiji, najvećoj žitnici Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, nije dobra situacija. Jedino smo uspjeli da kvalitetno spremimo sijeno iz druge kosidbe, a što se tiče stočnog fonda, on se uništava i mislim da je došao kraj poljoprivrednoj proizvodnji u Srpskoj i BiH”, zaključio je Bakajlić.
Da balirano sijeno nemaš gdje kupiti, jer ga niko i ne prodaje, kazao je za “Nezavisne novine” Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS.
“Kosidba je bila užasna, kvalitet je jako loš, kosile su se prva i druga kosidba zajedno i gotovo da ove godine nema kvalitetnog sijena. Kakva je situacija u drugim krajevima Srpske, stvarno ne znam, ali kod nas je užas. Ko ima nešto kvalitetnog sijena, ne prodaje, čuva ga za svoje potrebe. Nade ulažemo u treću kosidbu ili ćemo pokušati sijati novu travu, pa do zime da se bar obezbijedimo. Ako to ne uspije, u pitanju će biti ishrana stoke”, smatra Usorac.
Da kosidba kasni u mnogim krajevima Srpske, ali i da je stočni fond u opadanju, potvrdio je za “Nezavisne” i Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske.
“Slabo narod sijeno i prodaje, za dvije, tri KM male bale, za velike nisam ni siguran tačnu cijenu. Ove godine je sijena bilo kao nikada, jer je bila kišna godina, ali dosta trave je i propalo, jer se nije mogla kositi zbog vremenskih neprilika. Na području Lijevča polja nije bila loša kosidba i sijena ima u izobilju. Vjerujem da je dobra kosidba bila i u brdskim predjelima, na Manjači, tamo je generalno trava dobrog kvaliteta. Sijena će biti dovoljno, ali stočni fond se stalno smanjuje”, smatra Banjac.
Poljoprivrednici iz Gacka kažu da su prinosi sijena u ovoj godini premašili sva njihova očekivanja.
“Za razliku od prošle godine kada smo više od 80 odsto morali da kupimo, i to po izuzetno visokim cijenama, ova godina će bar u tom smislu biti lagodna, jer ćemo sijena imati, što kažu, ‘i na izvoz’. Za nas je posebno bitno što sa hranom za stoku nećemo imati problema u ovom smislu, jer zima u Gacku traje nekada i po pet mjeseci, pa je jako bitno da ne moramo brinuti o tome”, kazao je za “Nezavisne” jedan vrijedni domaćin iz Gacka i dodao da je dokaz plodonosne godine i činjenica da još nisu završili posao, a počeli su oko 20. juna.
Prinosi zelene biljne mase, odnosno sijena su izuzetno visoki ove godine u Hercegovini, potvrdio je za “Nezavisne novine” Darko Marković, stručni saradnik za stočarstvo u resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri resornom ministarstvu za regiju istočna Hercegovina.
“Već nekoliko decenija nisu zabilježeni ovako visoki prinosi. Kvalitet sijena je neujednačen, jer ima parcela koje su u dijelu Gatačkog polja bile izložene plavljenju i voda se duže zadržavala, što je dovelo do prerastanja, odnosno polegnuća i pojave truleži. U brdskim i planinskim dijelovima prinosi su visoki, a kvalitet sijena je izuzetno dobar. Generalno gledano, u cijeloj regiji Hercegovine odlični su prinosi. Sijena će biti i za prodaju”, kazao je Marković.
