Dok dobar dio planete slavi novogodišnje praznike i ulazak u 2023. godinu, ima mnogo onih koji pate, jer čovječanstvo nije položilo osnovni ispit, a to je da suzbije glad u svijetu.
U ovom trenutku, skoro trećina stanovništva na planeti nema sigurno zagarantovan obrok, a 828 miliona ljudi odlaze gladni svako veče u krevet, pokazuju podaci Svjetskog programa za hranu (WFP) pri Ujedinjenim nacijama.
WFP na svom sajtu navodi da je 2022. godina bila godina bez presedana, kada je riječ o gladi u svijetu, a da se u direktnoj opasnosti od nedostatka hrane nalazi 345 miliona ljudi, što je drastičan porast u odnosu na 2019. godinu, kada je ta procena iznosila oko 145 miliona ljudi.
Još tri godine ranije, 2016. godine, ta brojka je bila manja – 108 miliona ljudi.
Trenutno, 149 miliona djece ima problem u rastu i razvoju zbog hroničnog nedostatka osnovnih hranljivih sastojaka, a više od 45 miliona djece pati od neuhranjenosti, razarajućeg stanja u kojem je dječje tijelo toliko izgladnelo i u nedostatku osnovnih hranljivih sastojaka da počinje samo sebe da “jede”, prenio je američki list “Hil”.
Osim toga, 50 miliona ljudi u 45 zemalja je u neposrednoj životnoj opasnosti zbog gladi.
Cifre možda jesu zapanjujuće, ali iza svakog broja je stvarna osoba.
Razloga za sve veću nestabilnost u snabdijevanju i dostupnosti hrane je više. Pandemija kovida i dalje sprečava nabavne lance u brojnim zajednicama u svijetu, a ratni sukobi, poput onog u Ukrajini, podižu cijene namirnica poput žitarica, pšenice, što mnogi ne mogu da priušte.
Promjena klime, sa čestim sezonama bez dovoljnih količina padavina i povećane temperature na mjestima kao što je Rog Afrike, sve veći broj prirodnih katastrofa, uništavaju usijeve i mogućnost ljudima da prehrane porodice.
WFP je istakao da je samo za 2022. godinu tom programu bilo potrebno 22,2 milijarde dolara da bi se omogućila hrana za 160 miliona ljudi na planeti.
Dok se globalna ekonomija oporavlja od pandemije kovida, jaz između stvarnih potreba i realnih sredstava za nabavku hrane je postao veći nego ikad, dodaje WFP.
Prema podacima američke humanitarne organizacije za borbu protiv gladi “Konsern SAD”, u prvih deset “najgladnijih” zemalja svijeta nalaze se Sijera Leone, Lesoto, Liberija, Niger, Haiti, Čad, Demokratska Republika Kongo, Madagaskar, Centralnoafrička Republika, dok je najteže stanje u Jemenu.
Jemen je centar jedne od najtežih humanitarnih kriza u svijetu, zbog konflikta koji se odigrava u toj zemlji, kao i posljedica.
Od početka jemenskog građanskog rata 2014. godine, glad se drastično povećala, a državna ekonomija je skoro razorena.
Loša situacija u javnom zdravlju, nabavci vode i sanitarnim sistemima doveli su do velikog broja slučaja kolere, malih boginja i polija, zbog čega neuhranjenost predstavlja još smrtonosniju opasnost.
Krajem godine, SAD su poslale milion tona žitarica Jemenu, koje će stići početkom januara, dodaje se na sajtu WFP.
Jedna od tema ovogodišnjeg klimatskog samita COP27 održanog u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik bio je i problem gladi, a svjetski lideri su obećali da će krenuti u riješavanje najteže godine ikada po pitanju hrane.
Vodeći zvaničnici WFP apelovali su na ljeto na svjetske lidere da reaguju što prije, jer će se situacija samo pogoršavati.
Oni su liderima zemalja G7 predstavili u pet tačaka kako može da se znatno poboljša situacija sa hranom.
“Prvo, donesite političke odluke kojim će se okončati konflikti u svijetu. Osigurajte da trgovina bude uvijek otvorena za žitarice, ulje i gorivo. Podržite i pridružite se globalnim i regionalnim inicicijativama za borbu protiv gladi. Popunite rupu u budžetu WFP kako se današnja kriza ne bi uvećavala. Na kraju, ulažite u strateški razvoj kojim će se napraviti jače lokalne zajednice. Zaštite klimatske aktivnosti, napravite održive sisteme za prehranu. Na taj način, postavićemo svijet na noge, krenućemo ka većoj stabilnosti i miru”, poručili su iz WFP.
Izvor: glassrpske
