BANJALUKA – Očekuje nas poskupljenje mesa, a u narednom periodu nije isključena ni nestašica ovih proizvoda.
Ovo, u razgovoru za “Nezavisne novine” poručuju proizvođači i prerađivači, koji ističu da za takav epilog treba kriviti činjenicu što je proizvodnja mesa (odnosno uzgoj stoke) i te kako poskupjela, da sve više farmera odustaje od proizvodnje zbog neisplativosti rada, kao i da nadležni u BiH do sada nisu našli za shodno da adekvatno pomognu uzgajivačima.
Kada je u pitanju poskupljenje mesa, Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS, smatra da to uopšte ne treba da iznenađuje te da će se to još više vidjeti tokom praznika koji predstoje.
“Cijena i dalje raste. Mi očekujemo da će za Vaskrs ili Đurđevdan kilogram prasetine biti 10 KM. Već vam je sada osam KM i ne može biti dovoljno. Iz uvoza je to negdje 13 KM po kilograma. Ali prateći kompletnu situaciju, ove cijene više nisu nerealne, ako pogledamo ostale proizvode, poput paprika, povrća”, kaže Maljčić za “Nezavisne novine”.
On dodaje da su prethodne tri godine bile strahovito nerentabilne za uzgajivače te da su bilježeni ogromni gubici u proizvodnji, a to je dovelo do još većeg problema.
“Došlo je do odustajanja farmera od proizvodnje. Svi koji su našli alternativno zanimanje napustili su ovu proizvodnju. Negdje od decembra 2022. godine ova proizvodnja postala je veoma skupa, jer, na primjer, za 100 tovljenika treba vam oko 50.000 KM. A od 100 tovljenika ne možete da živite. Treba da dignem kredit da povećam proizvodnju”, navodi Maljčić.
Sve ovo, tvrdi on, rezultat je dugogodišnje nebrige nadležnih za proizvođače.
“Pa našim velikim uvoznicima nije bio problem da pošalju hladnjaču 3.000 kilometara od kuće po meso, nego da kupe domaće. Mi jednostavno nismo vodili računa o proizvodnji domaće hrane. Bilo nam je sve lako i jeftinije na tacni iz uvoza. Sve i da sada date podsticaje, proizvodnje nema za najmanje godinu dana. Jednostavno, u proteklom periodu imali smo ljude koji nisu pratili naše prijedloge”, priča Maljčič te dodaje da je najveća “naplata” koju su dobili činjenica da više skoro i da ne postoje mladi koji su zainteresovani da rade na farmama.
“Govorim kritički za sebe prvog pa onda dalje, lakše je kupiti nešto za pare, nego se pogrbačiti i to sebi obezbijediti. A hoće da čuče po teretanama. Niko neće na farme pa ni za platu od 1.5002.000 KM”, naglasio je Maljčić.
Problemi slijede i za prerađivače. Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije “Trivas” iz Prnjavora, kaže da će sigurno doći do poskupljenja i sirovog i prerađenog mesa.
“Osim što je poskupjelo, po svemu sudeći, biće i nestašica mesa. Praktično što se tiče prodaje, problem je što mi proizvedemo proizvod i, kad ga prodamo, ne možemo istu sirovinu od koje smo napravili proizvod kupiti novu, jer u međuvremenu poskupi”, navodi Vasić.
Ipak, on smatra da u ovom trenutku bez uvoza domaće tržište ne bi moglo da pokrije potrebe stanovništva.
“Ta priča primarnih proizvođača kako toga ima kod nas, kako treba zaustaviti uvoz, sad se pokazala kao laž. Jer kad bi se zaustavio uvoz, mi ne bismo imali proizvoda zajedno sa domaćim više od deset dana. Najviše problema ćemo imati mi čisti prerađivači, koji praktično živimo na račun toga što kupimo svježe meso, preradimo ga u gotove proizvode, da li suhomesnate, da li konzerve ili polutrajne, i prodajemo. Dakle, moglo bi biti nestašice”, poručuje Vasić.
On dodaje da iz EU stiže loša vijest, a to je namjera da se smanji proizvodnja mesa.
“Ako to smanjenje bude drastično, dio proizvođača će zatvoriti pogone.”
Iz udruženja potrošača na nova poskupljenja ne gledaju blagonaklono. Kažu da jeste poražavajuće što se gasi domaća proizvodnja, a da to dalje vodi u još veću dubiozu za stanovništvo.
“Sigurno su i druga poskupljenja uticala na poskupljenje mesa. Svakako je tačno i da uzgoj stoke iziskuje veći trošak. Rekao bih samo da možemo da se plašimo šta će biti kada cijena nafte opet dostigne svoj vrhunac. Svjedoci smo već tihih poskupljenja i naravno da ovo nisu dobre vijesti. Pa, potrošačka korpa za januar bila je 2.400 KM, a skoro pola od toga otišlo je na hranu”, poručio je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.
(Nezavisne)
