TEL AVIV – Izrael i Islamska Republika Iran su najveći neprijatelji koji ne mogu da nađu skoro nikakav zajednički jezik. Islamska revolucija 1979. godine dovela je na vlast u Teheranu teokratiju koja se definisala kao zaštitnica islama.
Palestinsko pitanje postalo je jedna od centralnih tački iranske spoljne politike koja stvara mrežu posredničkih grupa, prvo u Libanu tokom građanskog rata (1975 – 1990) formiranjem Hezbolaha, a zatim postavši pokrovitelj palestinske militantne grupe Hamas.
Neprijateljstvo dvije zemlje, koje se međusobno ne priznaju, pojačala je informacija da Teheran tajno razvija nuklearni program, iz čega je Jerusalim izvukao zaključak da je cilj stvaranje nuklearne bombe koja bi ugrozila postojanje Izraela. Za Izrael se vjeruje da ima nuklearnu bombu, ali to ne priznaje.
“Bloomberg” je postavio nekoliko pitanja pokušavajući da objasni kako su Izrael i Iran do sada izbjegavali direktne sukobe predvodeći niz indirektnih, kao što su to činile SAD i bivši SSSR tokom Hladnog rata.
Кakvo rješenje Iran nudi za palestinsko-izraelski sukob?
Iran nije arapska zemlja i u njoj nema palestinskih izbjeglica – ima ih u Siriji, Libanu, Jordanu. Od trenutka kada je teokratski režim došao na vlast, Teheran tvrdi da nije protiv Jevreja, već protiv cionističkog režima. Tvrde da bi palestinsko-izraelski spor bio riješen formiranjem jedinstvene države svih koji žive na teritoriji Izraela, Pojasa Gaze i Zapadne obale.
Prijedlog može izgledati pravedno dok se ne uzme u obzir važan dodatak – sav palestinski korpus koji je napustio tu teritoriju poslije poraza arapskih kombinovanih snaga 1948. trebalo bi da se vrati u tu zemlju. U tom trenutku Jevreji postaju manjina.
Кoji je bio najotvoreniji sukob između Irana i Izraela?
Hezbolah je 2006. godine ušao u otvoreni, težak sukob sa Izraelom u kojem je šiitska grupa pokazala zavidne ratne vještine.
Izraelske snage su uspjele da prodru samo nekoliko kilometara na jug Libana prije nego što je sukob okončan prekidom vatre. Ali pokazao je da ta nedržavna grupa može da izazove ozbiljne probleme izraelskoj vojsci.
Sukob iza leđa Sirije
Arapsko proljeće u Siriji počelo je da se pretvara u jesen i, konačno, zimu – i Tunis se vratio autoritarnom sistemu. Vlada Bašara al Asada je odmah po izbijanju pobune pozvala u pomoć Teheran, koji ju je spremno dočekao, Hezbolah je stao na stranu nove vlasti, a Iran je pokušao da uspostavi vojna i obavještajna postrojenja što bliže Izraelu.
Vlada u Jerusalimu je koristila obavještajne informacije sa terena i elektronski nadzor za praćenje iranskih pokušaja, a čim je zaključila da predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, uništila ih je vazdušnim udarima. Taj rat se nastavlja i sada.
Napadi na komercijalna plovila počeli su 2019. godine. Iako ni Izrael ni Iran nisu preuzeli odgovornost za napade na brodove, vjeruje se da oni stoje iza njih. Gubitak života je bio rijetkost, ali u julu 2021. godine, britanski i rumunski član posade su poginuli kada je izraelski brod u Omanskom zalivu udario dron koji su američki zvaničnici povezivali sa Iranom.
Prethodne mete su uključivale iranske tankere koji su prevozili naftu namijenjenu Siriji, iranski brod kod obale Jemena koji je služio kao plutajuća baza Iranske revolucionarne garde i teretne brodove koji pripadaju Izraelcima ili su povezani sa njima.
Izraelska obavještajna zajednica našla se pod ozbiljnim i teškim kritikama jer nije predvidjela napad Hamasa. Mosad, izraelska spoljna obavještajna služba, duboko se infiltrirala u unutrašnje sisteme Irana i od 2010. godine je da likvidirala pet fizičara koji vode iranski nuklearni program. Istovremeno je bilo i sajber napada, Stuknet je bio jedan od poznatijih, a ubijeni su i zvaničnici koji su rukovodili nuklearnim programom.
U aprilu 2021. Iran je okrivio Izrael i obećao osvetu za eksploziju u njegovom najvećem postrojenju za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, za koju je rekao da je izazvala značajnu štetu njegovim centrifugama. To je bio drugi put za manje od godinu dana da je lokacija u pogodila sumnjiva eksplozija.
U oktobru 2021, iranski general je rekao da Izrael vjerovatno stoji iza sajber napada koji je paralisao benzinske pumpe širom Irana. A u januaru, nakon što je dron napao iransko skladište municije u blizini centralnog grada Isfahana, dva američka lista su objavila da je Izrael odgovoran.
Kolika je prijetnja od direktnog rata?
Izrael je modifikovao novi avion F-35, tako da sada može da izvede napad na Iran bez dopunjavanja goriva. Benjamin Netanjahu je od početka prošle decenije govorio da će uništiti iranska nuklearna postrojenja.
Ako on to odluči, izbija “rat svih ratova”: Iran napada Izrael, SAD idu u defanzivu, arapske zemlje moraju da se odluče, Rusija bi morala da stane na stranu Teherana, a Кina će vjerovatno podviti rep pokušavajući da svima proda sve što im treba.
Izraelski rat sa Hamasom će vjerovatno zadržati sukob na sekundarnom nivou, ali prelivanje na Liban, Siriju i Jordan bi moglo da podstakne Teheran da se otvoreno uključi.
(Jutarnji list)
