Penis se smatra simbolom muškosti. Ali mnogi muškarci su nezadovoljni svojim polnim organom – čini im se da je premali. Da su živjeli u antička vremena ne bi tako mislili.
U Vatikanskim muzejima grupa turista stoji pred skulpturom Laokoon i njegovi sinovi, koja je stara 2.000 godina. Trojanskog sveštenika Laokoona i njegove sinove Antifanta i Timbreja napale su divovske zmije. To je bila kazna bogova, pošto je sveštenik upozorio Trojance da ne unose u grad drvenog konja, poklon Grka.
U utrobi konja vrebali su grčki vojnici. To je spadalo u plan bogova, a Laokoon se usudio da im svojim upozorenjem prkosi. Kaznili su ga tako što su poslali zmije da ubiju i njega i njegove sinove. Trenutak agonije je na fascinantan način predstavio antički umjetnik.
Međutim, na snažnom nagom Laokoonovom tijelu je polni organ izuzetno mali. U muzeju su na sve strane statue golih muškaraca s malim polnim organima.
Zašto su antički skulptori postupali tako? Jedan nizozemski turista je rekao: „Hm, ja sam bio ginekolog. Nisam se toliko bavio muškim polnim organima. Mada su južnjački penisi, statistički gledano, navodno kraći od onih na sjeveru.“
Chiara Giatti koja je završila arheologiju i radi kao turistički vodič kaže da to nije razlog: „Stari Grci i Rimljani smatrali su velike genitalije ružnima. Skulptori su modelirali samo male polne organe, jer su time željeli dati do znanja: ovaj čovjek je racionalno djelujući intelektualac i kao takav on ima nagone pod kontrolom“.
Dionis ima najveći
Antički muškarac je dakle imao jaku samokontrolu i znao je da se savlada – za razliku od skulptora i nekih bogova kao što je Dionis, bog vina, zadovoljstva i ekstaze. On se stalno pojavljuje u pratnji satira, bića koja su pola jarac pola čovjek. Na raskalašnim svetkovinama zabavljali su se sa šumskim nimfama.
„Ti bogovi i šumski duhovi bili su požudni pa su im u skladu s tim prikazivani i polni organi“, kaže arheologinja.
Ona dodaje da je najveće genitalije imao Dionis, sin Prijapa i boginje ljubavi Afrodite. Dijete koje je rođeno sa nenormalno velikim falusom majka je ostavila u brdima. Tamo su ga pronašli pastiri i odgojili ga, slaveći ga zbog njegovih genitalija kao donosioca plodnosti.
Michelangelova inspiracija u antičkim vremenima
Najprije je mali penis kao ideal ljepote bio ograničen na Grčku. Pisac komedija Aristofan je prije 2.400 godina opisao idealno muško tijelo: „Sjajne grudi, svijetla put, široka ramena, mali jezik, jaka stražnjica i mali falus“. Rimljani su preuzeli ovaj ideal.
Renesansni umjetnici kao što su Michelangelo ili Rafael pronašli su uzore u perfektno modeliranim antičkim skulpturama. Tako i Michelangelov David, koji je nastao između 1501. i 1504, a izložen je u Galeriji Akademije u Firenci, također ima mali penis.
Znanost kaže da se dužina povećava.
Današnji pogled na muški polni organ je drugačiji. Mali penisi su predmet podsmijeha, veliki važe kao simbol uspjeha. Kalifornijski univerzitet Stanford je sproveo istraživanje prema kojem je dužina penisa u prethodne tri decenije u više regija u svijetu i u svim uzrastima porasla za 24 posto, piše N1.
Rezultati su nedavno objavljeni u World Journal of Men’s Health. U antičkim vremenima bi te razmjere muškog polnog organa izazvale zgražavanje.
Inače, u Italiji kolokvijalno nazivaju penis „piselli“ što u prijevodu znači „grašak“. Nomen est omen.
NoviGlas
