Vode planete Zemlje “skrivaju” oko 510 različitih vrsta ajkula. Njihove dužine variraju od veličine dlana do autobusa, a mi vam predstavljamo 5 najvećih.
Ajkule od davnina privlače pažnju ljudi. Međutim, činjenica je da je strah od njih porastao nakon filmova kao što su “Čeljusti” iz 1975. godine. Čak i namanji napadi na ljude predstavljaju novinarske senzacije, iako je istina da one imaju mnogo više razloga da se plaše nas nego mi njih.
Kao što je već rečeno, njihov veličina može da varira. Ali, ono što je važno istaći jeste da ta karakteristika nema veze sa tim da li one napadaju ili ne ljude. Od 5 najvećih koje se nalaze na ovoj listi, samo kod dvije vrste je potvrđeno da su napale i pojele ljude. Ostale su miroljubivi stanovnici voda, koji uglavnom preferiraju planktone na svom meniju.
Kit ajkula
Godine 1947. norveški istraživač Tor Hajerdal je uz pomoć Humbolove struje plovio prema udaljenim pacifičkim ostrvima, na ručno izrađenom brodu zvanom Кon-Tiki. Zajedno sa još pet putnika uplašeno je gledao u ogromno stvorenje dugo preko 10 metara kada je izronilo pored njih. Nisu znali da je u pitanju kit ajkula (Rhincodon typus), najveća riba na svijetu.
Najveći ikada dokumentovani primjerak uhvaćen je u vodama Кine 2008. godine. Ona je imala više od 12 m i više od 20 t, iako postoje zapisi o ogromnom stvorenju dužem od 20 m. U pitanju su za ljude potpuno bezopasna stvorenja, jer se hrane širokim spektrom zooplanktona i fitoplanktona.
Džinovska ajkula
Druga najveća riba na svijetu je džinovska ajkula (Cetorhinus maximus), životinja u obliku morske zmije koja može da dostigne i do 15 m dužine. Poznate po tome da skladišti velike naslage masti u mišićima i jetri ljeti, kako bi tokom zime mogle da izdrže niske temperature. Ta rezerva masti je jedan od razloga zašto je ubijana vijekovima. Ne čudi podatak da je u sjeveroistočnom Atlantiku označena kao “ugrožena”, a na Mediteranu “ranjiva”, zbog čega je danas jedna od najzaštićenijih vrsta na svijetu.
Džinovska ajkula je rijetka, ali stalno prisutna vrsta u Jadranu, uglavnom u njegovim sjevernim dijelovima. Hrani se isključivo planktonskim organizmima.
Tigar ajkula
Tigar ajkula (Galeocerdo cuvier) se može lako prepoznati po velikoj, kvadratnoj njušci i “šarama” na leđima. Otuda i njeno ime. Može da dostigne dužinu do 7 m i da u predvečerje luta kilometrima u potrazi za hranom. Hrani se raznovrsno, bilo da se radi o ribama, rakovima ili čak pticama.
To je takođe vrsta u koja napada ljude. 2002. godine, ribari na Bahamima pronašli su ljudsku nogu unutar četiri metra dugačkog primjerka. Ako se uzme u obzir da su one apeks predatori ovaj podatak uopšte ne čudi, kao i da utiču na ravnotežu morskih ekosistema, jer npr. pomažu u kontroli populacije morskih kornjača.
Velika bijela ajkula
Velika bijela ajkula (Carcharodon carcharias) je najpoznatija životinja među morskim predatorima. Procjene su da može da pojede i do 11 t hrane godišnje, a nekada su i meta njenih napada ljudi. Međutim, zahvaljujući jedinstvenom metabolizmu ona nakon dobrog zalogaja može da zadovolji svoje višemjesečne potrebe za hranom.
Iako je teško izračunati prosječnu veličinu ovih ajkula, vjeruje se da mogu da dostignu 6 m u dužinu i da premaše 3 t. Кljuč njegove proždrljivosti su snažni zubi, kojih ima 3.000, dužine do 7 cm. Pored toga ona je endotermna životinja, što znači da može da reguliše svoju unutrašnju temperaturu, evoluciona karakteristika koja je povezuje sa izumrlim megalodonom.
Grenlandska ajkula
Grenlandska ajkula (Somniosus microcephalus) je jedan od najvećih grabežljivaca u polarnim vodama. Dostiže do 5 m dužine. U njihovim stomacima nađeni su ostaci džinovskih lignji, hobotnice, rakova, morskih ježeva, pa čak i drugih ajkula. Svakog jutra uranja u ledene vode do 450 m dubine i vraća se na površinu kada padne noć.
To je jedna od najdugovečnijih ajkula ali i životinja uopšte, do te mjere da polnu zrelost dostižu sa 150 godina.
