BRISEL, BANJALUKA – Radna grupa Savjeta EU za zapadni Balkan (COVEB), tijelo EU koje se bavi našim regionom, danas će u Briselu raspravljati o planu investicija koji je Evropska komisija predložila za zapadni Balkan.
Kako je rečeno “Nezavisnim novinama”, predstavnici Evropske komisije COVEB-u će predstaviti svoj plan, a onda će u narednom periodu Savjet EU za spoljne poslove, paralelno s Evropskim parlamentom, odlučivati o njegovom usvajanju. Ako ovaj program bude usvojen, region će na raspolaganju imati milijardu evra za investicije u energetiku, a kroz investicioni okvir za zapadni Balkan nekoliko desetina dodatnih milijardi evra.
U Evropskoj komisiji su nam juče rekli da se za sva pitanja u vezi s ovim sastankom obratimo Savjetu EU, a od Savjeta nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor. Iz Komisije su nam poslali listu sektora s načelnim projektima koji su planirani za region, ali nemamo detalje u vezi s konkretnim projektima koji bi mogli biti odobreni za BiH, niti da li će, eventualno, biti uklonjena blokada EU na nastavak finansiranja koridora 5c kroz Republiku Srpsku, odnosno dio koji se odnosi na dionicu Doboj – Vukosavlje. U jednom od dokumenata koji smo dobili od Evropske komisije stoji formulacija da će dio sredstava predviđenih za RS biti odobren tek po završetku političke krize u BiH.
O milijardi evra za energetiku već smo pisali i podsjetili da je preduslov za BiH da povuče ova sredstva usvajanje deklaracije o energetici, koja stoji jer u BiH i dalje nema dogovora o ključnim projektima iz oblasti energetike, poput trasa za gasne koridore i izgradnje novih elektroenergetskih objekata poput “Buka Bijele”. O ovim projektima smo proteklih sedmica pokušali dobiti informacije i iz Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH i iz Savjeta ministara BiH, ali bez uspjeha.
EU planira da polovinu od milijarde evra usmjeri u mjere za suzbijanje posljedica energetske krize usljed rata u Ukrajini, dok bi ostatak bio usmjeren u investicije u obnovljive izvore energije, poput izgradnje vjetroparkova, solarnih elektrana i hidroenergetskih objekata, kao i dalekovodne mreže kroz cijeli region.
Iz Evropske komisije su nam precizirali da bi u prve dvije godine implementacije energetskog plana u fokusu bili dalekovodi i gasne interkonekcije, kao i energetska efikasnost, odnosno utopljavanje objekata. U periodu od tri do četiri godine u planu bi bila izgradnja novih velikih energetskih postrojenja i obnavljanje postojećih. Nekoliko projekata već je odobreno, ali u njima još nema projekata iz BiH.
Planirano je da milijardu prate dodatne dvije i po milijarde u investicijama koje bi se odvijale iz drugih izvora.
Što se tiče investicionog okvira za zapadni Balkan, Evropska komisija za narednih sedam godina smatra da će biti privučeno oko 20 milijardi evra, od čega će se oko devet milijardi evra odnositi na grantove, dok bi ostatak bile povoljne pozajmice i javno privatna partnerstva.
Kada je konkretno riječ o projektima u RS, predviđen je krak koridora 5c od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške preko Banjaluke i dalje prema Travniku, gdje je predviđena izgradnja brze ceste ka Sarajevu, koja treba da počne ovih dana.
Jedan od projekata odnosi se na čišćenje korita rijeke Save na sjeveru BiH, kao i na 400-kilovoltni dalekovod iz Srbije i Crne Gore kroz BiH ka Hrvatskoj.
(Nezavisne)
