U Semberiji je pod pšenicom 14.000 hektara. Dok se na nekim parcelama očekuje prinos od 6 do 7 tona, na drugima će biti prepolovljen.
Žuta rđa pšenice, fuzarijum, ali i korovi, odnijeće dio roda na njivama, na kojima nije bilo moguće obaviti pravovremenu zaštitu, a na kojima su zasijane manje otporne sorte. Prve procjene kažu da bi prinosi mogli biti umanjeni od 20 do 50 odsto.
Božidar Vasić iz Batkovića podsjeća da je žuta rđa poslednji put u ovakvom obimu zahvatila usjeve 2014. godine.
– Na pojedinim parcelama vršaja neće ni biti. I tamo gdje bude, kvalitet pšenice biće upitan. Ja proizvodim pšenicu na oko 20 hektara. Ove godine sam zaštitu vršio tri puta, ali opet izgledi nisu dobri. Ne ohrabruje nas ni vremenska prognoza koja pogoduje daljem razvoju biljnih bolesti – kaže ovaj ratar za portal InfoBijeljina.
I Radiša Marković iz Batkovića upozorava da u izrazito nepovoljnim, kišnim, vremenskim prilikama koje su karakterisale ovo proljeće, usjevi mogu biti sačuvani samo pojačanim tretmanima zaštite, što poskupljuje proizvodnju.
– Obično pršćemo jednom, a ove godine smo morali tri puta. Za dva hektara za zaštitu od štetočina i bolesti potrebno je oko 160 KM, a sabrati uloženo i dobijeno možmo tek kada ovršemo pšenicu – kaže Marković.
Veći problem od rđe, čije je širenje zaustavljeno, jeste fuzarijum. Ratari koje je kiša spriječila da obave zaštitu klasa na vrijeme ili nikako pretrpjeće štetu. I stručnjaci upozoravaju da će prinosi zavisiti od sorte i vremena sjetve.
– Oni usjevi koji su kasnije sijani su u boljem stanju od parcela sa sortama ranijih rokova zrenja. Samo ratari koji su primijenili savjete struke i sve agrotehničke mjere mogu očekivati prinose – kaže dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Područne jedinice Bijeljina.
Cijena hljebnog zrna bolna je rana svim ratarima koji su jesenas zasijali više površina zbog većih podsticaja i cijene prošlogodišnjeg roda. Ove godine, veći su troškovi zbog zaštite, pa bi zadovoljavajuća cijena bila 50 pfeniga. Sadašnje procjene na tržištu, međutim, govore da cijena neće biti veća od 30 do 35 pfeniga.
Povoljni uslovi subvencionisanja, od 500 maraka po hektaru, povećali su interesovanje ratara za proizvodnju ozimih usjeva. Procjenjuje se da je u Srpskoj ove godine zasijano 44.000 hektara pšenice, za 24 do 26 odsto više nego lani, a zahtjev za premije podnijelo je za 40 odsto više korisnika nego prošle godine.
Izvor: infobijeljina.com
