Od 2012. do 2016, kada je zabilježen posljednji odlazak osobe iz BiH u zone sukoba Sirije i Iraka, ukupno je otišlo između 250 i 300 osoba državljana BiH. Od ovog broja je oko 55 odsto muškarca.
Prema raspoloživim saznanjima nadležnih institucija, smatra se kako su se do sada u BiH vratile 62 punoljetne osobe i 22 djece, a u druge zemlje se vratilo osmoro djece čiji su roditelji državljani BiH, ili su porijeklom iz BiH.
Prema operativnim podacima, trenutno se na području Sirije i Iraka nalaze 82 punoljetna državljanina BiH, od čega 42 muškarca i 40 žena.
Dokumenti
Ovi podaci nalaze se u Planu repatrijacije i Programu reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka.
U dokumentima koje je usvojio Savjet ministara BiH pobrojane su aktivnosti institucija svih nivoa vlasti u smislu reagovanja prema povratnicima sa stranih ratišta i njihovim porodicama – od socijalnih, psiholoških, ekonomskih mjera, do kazni zatvora za one za koje se dokaže da su se pridružili stranim paravojnim formacijama.
Međutim, u prvom talasu povratka, krajem 2012, nije bilo sve tako organizovano. Većinom se radilo o osobama koje su kratko boravile u Siriji, a u BiH su dolazile da bi sa sobom povele i članove porodice. Kako se navodi, u tom prvom talasu u BiH se vratilo i ovdje je ostalo tridesetak muškaraca i nekoliko žena i djece.
Većina muškaraca je bila uhapšena i optužena za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom ili za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama. Oni koji su bili osuđeni rijetko su dobili kaznu zatvora dužu od tri godine.
– Zajedničko za sve osobe iz prvog talasa je da nisu bile obuhvaćene nikakvim posebnim mjerama ili podrškom za rehabilitaciju i resocijalizaciju u matične zajednice. Te su osobe reintegrisane uglavnom u svoje primarne porodice i lokalne sredine. Rijetko su tražile pomoć centara za socijalni rad, i još rjeđe (skoro nikako) centara za mentalno zdravlje. Može se reći, da osim bezbjednosnih agencija, malo ko zna ili vodi računa o tome gdje su ove osobe, kako žive, s kakvim se problemima susreću i koliko njihove životne okolnosti u BiH mogu doprinijeti njihovom mogućem recidivizmu, ili angažovanju u promociji ideoloških narativa koji su ih svojevremeno odveli u Siriju i Irak – piše u dokumentu.
Druga faza povratka bila je organizovana iz zona sukoba Sirije i Iraka u decembru 2019. uz Zaključak Predsjedništva BiH. U okviru organizovane repatrijacije 19. decembra vraćeno je ukupno šest žena koje su se vratile sa svojom biološkom djecom. Takođe, 12 maloljetne djece je bilo uzrasta od jedne do osam godina.
Sedam muškaraca koji su se nalazili na potjernici su odmah, po dolasku na Međunarodni aerodrom Sarajevo, provedeni u prostorije Tužilaštva BiH, te su naknadno pravosnažno osuđeni za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom ili za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama (u prosjeku na manje od tri godine zatvora).
Slijedi treći talas
Na teritoriji pod kontrolom (većinom) kurdskih Sirijskih demokratskih snaga nalaze se 52 državljanina BiH, od toga 22 muškaraca i 30 žena, te njihovih 66 maloljetne djece. Ove osobe čine potencijalni treći talas povratnika, bez obzira što u ovom trenutku još nije jasno hoće li se, kada i na koji način vratiti u BiH.
Prema neprovjerenim operativnim saznanjima, u ovim kampovima nalazi se određeni broj državljana BiH koji su u zone sukoba otišli iz zemalja izvan BiH, a imajući u vidu da posjeduju naše državljanstvo, ne isključuje se mogućnost da izraze namjeru povratka u BiH.
