Na području grada registrovano je 25 veterinarskih ambulanti i stanica i jedna veterinarska klinika, ali i saloni za njegu i brigu o higijeni ljubimaca
Broj vlasničkih pasa u Bijeljini porastao je na više od 6.000, što je, smatraju stručnjaci, samo petina od stvarnog broja pasa na području grada.
Iz Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja ima bazu podataka o svim registrovanim psima u BiH, Srni je rečeno da u Bijeljini trenutno ima 6.255 čipovanih pasa i da je evidentan njihov porast.
“Na kraju 2018. godine bilo je registrovano 1.880 vlasničkih pasa, a zaključno sa 2023. godinom 6.271”, naveli su iz Kancelarije.
SVE VIŠE VLASNIČKIH PASA – JEDNA KLINIKA I 25 VETERINARSKIH STANICA
Na području grada Bijeljina, prema podacima Odjeljenja za privredu, postoji “gruming” salon koji podrazumijeva niz usluga namijenjenih kućnim ljubimcima, a među samostalnim preduzetnicima registrovan je i salon za njegu i šišanje pasa, dok je jedan samouslužni salon za kupanje pasa prestao sa radom.
Na području grada registrovano je 25 veterinarskih ambulanti i stanica i jedna veterinarska klinika, rečeno je Srni u Odjeljenju za inspekcijske poslove grada Bijeljina.
Prema njihovim navodima, uglavnom su to seoske područne ambulante koje se bave liječenjem i brigom o domaćim životinjama, ali svakako mogu odgovoriti bilo kom zahtjevu i za zbrinjavanje pasa.
“U samom gradu postoji veterinarska klinika koja akcenat stavlja na kućne ljubimce, kao i još nekoliko ambulanti koje su mješovitog tipa”, naveli su iz veterinarske inspekcije i ukazali da je evidentno povećanje broja registrovanih, čipovanih pasa.
Iz veterinarske inspekcije ocjenjuju da je na to uticala, kako zakonska regulativa u Republici Srpskoj i BiH, koja obavezuje da svaki vlasnički pas bude čipovan i vakcinisan protiv bjesnila, tako i aktivnosti veterinarskih stanica, inspekcije, sankcionisanje nesavjesnih vlasnika.
Angažovana su i udruženja za zaštitu životinja, koja se proaktivno bore za prava životinja, njihovo zbrinjavanje i sterilizaciju, kao najbolji način sprečavanja nekontrolisanog razmnožavanja nevlasničkih pasa.
PSI KAO SPAS U VRIJEME KORONE
Doktor veterinarske medicine Jelena Pavić rekla je Srni da je do drastičnog porasta broja vlasničnih, novonabavljenih pasa najviše došlo 2020-2021. godine, odnosno u vrijeme epidemije virusa korona, kada su veterinari imali mnogo posla jer su ljudi nabavljali pse i da bi mogli da se kreću i da ne bi bili usamljeni.
Pavićeva navodi da je higijenski tretman osnova i potreba za svakog dugodlakog, kovrdžavog psa, ali da i kratkodlaki zahtijevaju sezonsko trimovanje.
“Psi sezonski mijenjaju dlake, psi koji su napolju čuvaju podlaku, mrtvu dlaku, jer im je ona termoizolacija, koju odbacuju kada dođe proljeće, dok kućni psi nemaju tu potrebu, jer je oni stalno odbacuju”, navela je Pavićeva.
BROJ REGISTROVANIH PASA SAMO PETINA STVARNOG BROJA
Pavićeva je istakla da je u Bijeljini drastično povećan broj registrovanih pasa, u odnosu na vrijeme kada su dominirali pretežno kratkodlaki psi koji nisu imali potrebu za, uslovno rečeno, profesionalnim održavanjem.
Ona je istakla da je u svojoj veterinarskoj praksi još 2015. godine shvatila da je neophodno da neko počne da se bavi šišanjem i kupanjem pasa, jer je to i obaveza kod dugodlakih pasa ili kovrdžavih, koji su sve popularniji, poput bišona, pudli ili drugih rasa.
“Ti psi zaista moraju redovno da se njeguju, što zbog higijene što zbog zdravstvenih razloga. Ne tako rijetko u praksi nam se dešavalo da nam dovedu pse, koje vlasnici nabave, pa odu u inostranstvo, ostave ih rodbini ili komšijama po tri-četiri mjeseca, dlaka se spetlja i bukvalno moramo da ogulimo do gole kože pse koji se uopšte ne šišaju.
Dlaka bude spetljana, čak se jave upale kože, od dlake se napravi ćebe, tampon zona između kože i dlačnog pokrivača, tako da šišanje nije nikakav trend nego potreba u okviru redovne higijene psa, pa tek onda i uljepšavanje“, objašnjava Pavićeva.
Ona je ukazala da u pojedinim slučajevima ima i pretjerivanja, posebno kada je riječ o psima koji ne zahtijevaju dolazak kod gumera ili frizera, ali jednostavno, vlasnici žele da održavanje umjesto njih obavlja profesionalac.
Prema njenim riječima, u Bijeljini je jako povećana potreba za tim uslugama jer je i broj vlasničkih pasa u porastu. Ona je navela da je 6.255 registrovanih pasa samo petina stvarnog broja pasa na području grada, jer ljudi i dalje nemaju dovoljno razvijenu svijest o čipovanju i vakcinaciji.
Ona je istakla da, prema zakonu, veterinari ne smiju da vakcinišu psa protiv bjesnila bez mikročipovanja. Prema zakonu, veterinari ne bi smjeli ni da liječe pse ukoliko oni nisu čipovani, ali se onda dolazi do pitanja etike i humanosti, da li možete da ne pružite pomoć životinji kada joj je potrebno.
Pavićeva je naglasila da je zakonska regulativa znatno doprinijela regulisanju ovog pitanja, ali da bi svijest ljudi o važnosti čipovanja morala biti daleko veća, kao i kaznene mjere.
PRVI “GRUMING” SALON
U Bijeljini je otvoren prvi ekskluzivni “gruming” salon za kućne ljubimce i pet centar koji pruža usluge kupanja, šišanja i njege pasa, ali i hranu i kozmetiku za pse.
U ovom salonu kažu Srni da je i Bijeljini potrebno ovakvo mjesto, po ugledu na slične u velikim gradskim sredinama jer i psi, kao i ljudi, zahtijevaju njegu i brigu.
“Za ovaj rad je potrebno mnogo ljubavi i strpljenja, ali je to lijep posao u kojem radite sa bićima koja pružaju bezuslovnu ljubav”, rekla je vlasnica salona Ivana Ćurčić, ističući da su prošli neophodnu edukaciju i dobili svjetski priznatu licencu za rad, a usko sarađuju i sa veterinarskom klinikom u kojoj dobijaju sve stručne savjete i upućuju pse kod kojih uoče neki zdravstveni problem.
(SRNA)
