Predstojeći praznici i slave koje dolaze poslije posta, građane Srpske koji odluče da ih proslave sa porodicom, prijateljima i komšijama za slavskom trpezom, kudikamo će više koštati nego prošle godine.
Prema nekim procjenama, slavska trpeza će ove godine biti skuplja najmanje za trećinu, a za nekih dvadesetak gostiju, za cjelokupan meni, neophodno je obezbijediti oko jedne prosječne plate.
Najskuplje stavke svakako su pečenica, meze i kolači. Tu su i raznorazne druge đakonije od hrane, poput sarme, pita, toplih i hladnih predjela, raznih kiselih i svježih salata.
Međutim, za razliku od prošle godine, kada je u isto ovo doba kilogram žive vage prasića koštao oko 5-5,5 KM, njegova cijena sada je na farmama i do osam KM, dok ga nakupci prodaju i po tri KM skuplje. Takođe, a kako su najavili uzgajivači, već pred sam kraj posta kilogram bi i kod proizvođača mogao da ode na 10 KM. Dakle, za predstojeće slave domaćini će morati da izdvoje skoro duplo više para za svinjsku pečenicu. Primjera radi, za prase od 30 kilograma, ove godine će morati da iskeširaju 300, a lane su ga plaćali po 150-165 KM.
U međuvremenu, značajno su poskupjeli i suhomesnati proizvodi i sirevi, što takođe povećava trošak slavske trpeze. Tako, suvi svinjski vrat je unazad godinu dana poskupio sa 16 na 19 maraka, dok je cijena kilograma tvrdog žutog sira otišla sa 13 na 18,5 KM.
Zvanična statistika pokazuje da je u ovom periodu kilogram junetine sa kostima poskupio za skoro 30 odsto, svježe piletina za preko 25, a teletine bez kosti za 15 odsto. Kilogram pšeničnog bijelog hljeba je sa 2,5 otišao na tri KM.
Milanka B. iz Banjaluka kaže da je od prošle godine poskupjelo bukvalno sve, što znači da domaćini moraju da izdvoje daleko više para, da bi dočekali isti broj gostiju.
Sve je značajno poskupjelo, od pečenice, preko meze i mesa, do kolača. Samo da je kilogram žive vage prasetine otišao na oko 10 KM, dovoljno govori o tome koliko će ova slava biti skuplja od nekih ranijih. Mi slavimo Svetog Stefana, a ove godine smo planirali oko 25 gostiju. Kako smo izračunali, za opremanje slave lani nam je trebalo oko 1.000, a ove godine nećemo moći da prođemo ispod 1.300 KM, što je više od jedne prosječne plate. Da je lako – nije, ali ko je navikao da slavi, slaviće u svakoj situaciji. Međutim, činjenica je da hrana nikada nije bila skuplja, što direktno utiče na mogućnosti domaćinstava koja svetkuju. Naravno, mnogi će opet morati da se zaduže, da sve naprave najbolje što mogu, znaju i umiju, ali neka, to je jedan dan u godini kad sve treba da bude kako bog zapovijeda – kaže sagovornica za Srpskainfo i dodaje da su posebno skupa stavka kolači i torte, bilo da ih domaćice prave ili kupuju.
– Kilogram sitnih kolača lani je koštao oko 16, a sad 22 KM. A ako ih budemo pravili, kako je sve poskupjelo, trebaće nam bar trećina para više nego prošle godine. Nimalo nije zanemarljiv ni trošak za sokove i druga bezalkoholna i alkoholna pića koja su sastavni dio svake slavske trpeze. Takođe, osveštano koljivo lane je koštalo 20, a ove godine 30 KM – kaže Milanka.
Kad je riječ o materijalu za kolače, najviše je poskupio maslac, ali je značajno skočila i cijena margarina, mlijeka, jaja, šećera, čokolade. Unazad godinu dana, jaje je poskupjelo za 10 feninga, kilogram maslaca za 30,6, a margarina 36,5 odsto, dok je cijena kilograma šećera otišla za 45, a litra mlijeka za čak 60 odsto.
Iz udruženja potrošača poručuju da će trošak za slavu ove godine, u odnosu na ranije, biti veći i za preko trećinu.
Ove godine hrana je drastično poskupjela, i to sve prehrambene namirnice. Naravno da to opterećuje veliku većinu građana, a posebno one koji u krugu porodice, prijatelja i komšija proslavljaju svoje krsne slave i koji moraju da pripreme kompletnu slavsku trpezu. A kad za jedan dan slavlja morate da obezbijedite 1.000 – 1.500 KM, ponekad i više, jasno je koliki je to udar na kućne budžete ljudi koji imaju mala primanja, a kojih je u našoj državi najviše. Ali, znate kako kažu – ne pravi pitu ko ima, već ko je naučio – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja građana „Oaza“ Trebinje Nedeljka Ilijić.
Moraju da se zadužuju
S obzirom na životni standard većine građana, nisu rijetki ni oni koji, da bi što bolje dočekali i ugostili rođake, prijatelje i kumove, nemaju izbora nego da pozajme pare ili se zaduže u banci ili nekoj MKO, jer od mjesečnih primanja malo šta mogu da uštede. Zato, kad se slavlje završi i napravi završni račun nemaju izbora nego da mjesecima otplaćuju dugove i štede na svemu i svačemu.
– Bez obzira na životni standard, svi koji slave nastoje da, što je moguće bogatije i ljepše, ispoštuju ovaj običaj. Svi se trude da krsnu slavu dočekaju i isprate najbolje što mogu. Naravno, mnogi, da bi to uspjeli, uzimaju pozajmice ili mikrokredite, jer svojim primanjima ni približno ne mogu da servisiraju ovaj trošak. Ljudi su se zaduživali i ranijih godina, kad je ekonomska situacija bila bolja, a to je posebno aktuelno u 2022, koja je baš krizna i koju su obilježila značajna poskupljenja – ističe Ilijić.
Ipak, većina građana, bez obzira na to koliko para zarađuju, ne štedi na obilježavanju krsne slave, jer je riječ o tradiciji i prilici da se ugoste najbliži i najdraži rođaci, prijatelji, kumovi, komšije. Jedino penzioneri koji nemaju neku pomoć sa strane, ne mogu da prirede neku raskošniju trpezu jer su im primanja mala, odnosno jedva dovoljna za puko preživljavanje.
(Glas Srpske)
