Do čak 50.000 ljudi godišnje, iz Srbije i regiona moći će ubuduće da se zaposli i nastani u Njemačkoj, čak i ako nemaju stručne kvalifikacije.
Njemačkoj je potrebna radna snaga na skoro svim poljima, to su zvanični podaci i Njemačka čini mnogo toga kako bi zadovoljila potrebe tržišta radne snage.
Njemačke vlasti namjeravaju da udvostruče kvotu za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa područja Zapadnog Balkana, piše u prijedlogu zakona u koji je agencija dpa imala uvid. Ubuduće bi trebalo da ih bude do pedeset hiljada godišnje.
U pitanju je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i područja južne pokrajine.
Prema važećim zakonima, naime, iz celog sveta može da se doseljava „stručna“ radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
To pravilo osmišljeno je nakon prvog talasa izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiocima azila iz Sirije bili i brojni državljani Srbije, BiH i regiona. Ideja Berlina bila je da ljudi iz regiona, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.
Bodovi za „kartu šansi“
To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novinama bi se trebalo „suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama“, ocjenjuje dpa.
U promjene spada i takozvana „karta šansi“, to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena van struke kako bi zaradili za život.
Karta šansi bi, prenosi dpa, trebalo da se dodjeljuje po novom sistemu bodovanja svakome ko prikupi šest bodova.
Četiri poena nosi određena stručna kvalifikacija, tri poena dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.
Ogromna potreba za radnicima
Kako je DW već pisao, Njemačku more demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je neophodno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionisali.
Pri tome se uvijek jednim okom gleda na Zapadni Balkan, iako to dovodi do pogoršanja demografskih probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva, prenosi Kurir.
(Glas Srpske)
