ZAVIDOVIĆI – Zovu ga najmističniji grad u BiH. Zbog čega ovdje stižu desetine hiljada posjetilaca godišnje i šta je to mistično u Zavidovićima, a nisu magarci… Kojih imaviše u Bosni nego Hercegovini.
Najmističnije mjesto u Bosni i Hercegovini – tako avanturisti opisuju gradić u centralnom dijelu zemlje za koji domaćini i dalje vezuju kompleks propalog preduzeća “Krivaja”. Ali, ovaj nekadašnji centar šumske industrije, Zavidovići, sve češća je destinacija stranih turista. Zahvalnost pripada inspirativnom duhu lokalaca, koji su se okrenuli drugim konceptima.
Tri su ključna sadržaja na koja će vas uputiti čim kročite na ovo podnevlje: farma magaraca, lokalitet Kamene kuge i park prirode Tajan.
Mali farmer – veliki planovi
U naselju Petkovići, nedaleko od samog centra, do farme “Mali farmer” vode jasno istaknuti putokazi. Za sebe kažu da u srcu Evrope uzgajaju magarce i proizvode ljekovito magareće mlijeko. Farma je osnovana prije 10 godina, kao studentski projekat Alena Jusupovića. Danas broji 110 magaraca, iako sa sigurnošću ne mogu tvrditi da ih nema i više.
“Svako veče drugi broj nabrojimo tako uvijek neko proleti i na neki drugi ulaz uđe”, kaže ovaj mladi vlasnik farme koji je ideju o osnivanju ove “prepisao” od kolega iz Hrvatske. Istraživao je zapravo o kozama, ali sudbina je htjela drugačije. Iako je odrastao u gradu, posao stočara danas ne bi mijenjao ni za jedan drugi.
“Ja sam ponosan što meni jutro započinje u gradu, i svi, većina ljudi koji žive na selu radi u gradu pa se spremaju, ja obrnuto. Moj radni dan počinje na selu”, dodaje Alen nakon što je upravo završio poslove na imanju koje se prostire na 50 dunuma.
Trenutno osim magarećeg mlijeka, proizvode i kozmetiku, a stidljivim, ali sigurnim koracima ulaze i u sferu ruralnog turizma, uz jahanje konja posjetioci uživaju i u druženju sa magarcima.
“Plan je da uradimo smještajne kapacitete, i započeli smo taj jedan objekat gdje bi imali apartmane i gdje bi ljudi mogli da piju svako jutro svježe magareće mlijeko”, otkriva nam svoje naredne korake navodeći da zainteresovanih za boravak ovdje ima, te da je riječ uglavnom porodičnim ljudima i onima koji imaju bronhijalne problem, generalno astma, bronhitis, upale pluća, čak i u pandemijskom i postpandemijskom periodu imali su dosta kupaca.
Ako pitate za pasminu, u Hrvatskoj gdje klasifikacija kaže postoje tri vrste magaraca, rekli bi da ovdje vidite istarskog, primorsko-dinarskog i dalmatinskog magarca, te mješance. Kod nas se oni u zakonu vode kao domaći magarac, zaštićena izvorna pasmina. Većina ih dolazi iz srednje Bosne, mahom s Vlašića, gdje ih godinama koriste u nomadskom ovčarstvu. Alen ima svoju teoriju: “Ja bih rekao da je to hercegovački magarac, iako magarac puno ima više u Bosni, u dijelu Bosne , nego u dijelu Hercegovine.”
Odakle god da su i kako god ih zvali, u Zavidovićima su se udomaćili, a sagovornik dodaje i da je s dvije noge u ovom biznisu, koji će još rasti. Poljoprivrednik, odnosno stočar, pema njegovim riječima, osim što mora da bude vlastita radna snaga, mora biti i obrazovan i pronaći dodatna sredstva u ovom izazovnom vremenu. A, ovdje ih redovno pronalaze. Do sada su uz pomoć različitih nivoa vlasti, ali i ambasada, realizovali pet projekata jer mjesta ima za razvoj ruralnog i avanturističkog turizma.
Miseriozne kamene kugle
Za ljubitelji avanture i misterije, naredna destinacija je selo Grab, na dva kilometra od grada. Tu se nalazi 50-tak kamenih kugli, o čijem postojanju je šira javnost saznala 2006. godine. Iako nisu toliko neobična pojava, jer ih ima i u drugim dijelovima BiH i svijeta, na ovoj lokaciji je njihova najveća koncentracija na jednom mjestu u Evropi. Interesantno je što se one nalaze i na uzvišenjima. Naučnici su dolazili, istraživali, ali nisu usaglasili jedinstven odgovor – da li je riječ o igri prirode i karbonatnim konkrecijama lakih pješčara ili nečemu drugom.
“Uglavnom nisu donijeli nikakvu zvaničnu definiciju, a arheologe opet buni starost te kamene kugle, pošto njihova starost datira od prije nastanka civilizacije, tako da ne mogu povezati da bi to mogle raditi ove civilizacije koje mi danas poznajemo”, navodi Nedžad Ikanović, promoter parka Kamene kugle u Zavidovićima.
Mnogo je neodgovorenih pitanja. Ono što se pamti je da su one bile sve na jednom mjestu. U velikom nevremenu, davne 1936. godine, kada je voda “razbila” brdo, bujica ih je izbacila duž potoka do rijeke Bosne. Naša zemlja se tako u svijetu pozicionirala uz Meksiko i Kostariku, gdje su takođe pronađene kamene kugle.
Oko 10 hiljada turista, preko desetak agencija, tokom ljetne sezone posjeti ovo zavidovićko naselje. Dolaze iz Češke, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i drugih zemalja. Već su se uvrstile u turistički potencijal BiH i posjete više niko ne može zaustaviti, ali i ne pokušava, jer su stanovnicima donijele samo dobro.
“Ima dosta voća, maline i tako ponude turistima proda se, ko god ima koke prodaje jaja, uglavnom može se sve prodati”, ističe Ikanović, dodavši da posjetioci uvijek nešto žele ponijeti sa sobom.
Osim poljoprivrednih proizvoda, u ponudi su i jedinstveni suveniri, poput kamenih kuglica koje tri porodice prave od polomljenih kugli. Potražnja je tolika da od toga i žive. Nekada su ih smatrali običnim okruglim kamenjem.
“Ja sam odrastao na tim kamenim kuglama, nismo imali interneta, danas ih već pravim i ovo su da kažem osnovna sredstva za dalje ulaganje. Ima još jedna porodica koji rade one kao viske za mjerenje energije, jer sve se svodi na tu pozitivnu energiju”, pojašnjava sagovornik.
Ovaj vid turizma ne dozvoljava da se u blizini prave smještajni kapaciteti, jer posjetioci traže mir. Ovdje meditiraju i obavljaju različite ceremonije. Osim izgrađenog kamenog mostića preko potoka i staze, više se ništa neće graditi. Međutim, sama lokacija je blizu grada u kojem je ove godine otvoren i hotel, pa za smještaje većih grupa, od naredne sezone nemaju brigu.
Tajan čuvan endeme
Još jedna ovdašnja atrakcija je park prirode Tajan, koji se prostire na oko pet hiljada hektara zaštićenog područja. Specifičan je po svojim vrijednosnim prirodnim karakteristikama, a to su u prvom redu kanjoni rijeka Suhe, Tajašnice i Mašice.
Referent u Info centru spomenika prirode Tajan, Sead Čamdžić, priča nam kako se na rijeci Mašici nalazi prirodno jezero, dodavši da su tu i ostale prirodne vrijednosti spilje, pećine, kameni mostovi, same rijeke, flora i fauna. Nudi takođe i sportsko-rekreativni centar i odmarališta za ugodan boravak u prirodi. Ukupan broj posjetioca se kreće od 10 do 20 hiljada godišnje, ali treba napomenuti da nije riječ samo o turistima.
Što se tiče flore, na području spomenika prirode raste bosanski ljiljan koji je endemska vrsta u BiH, kao i Gregersenova mlječika, Euphorbia gregersenii K. Maly, endem vezan za područje Tajana.
“Kada je riječ o životinjskim vrstama, pronađena je tajanska mokrica, to je pećinska vrsta, vodozemac, koji živi takođe samo na području spomenika prirode”, dodaje Čamdžić.
(Nezavisne)
