Najmanje djece vakcinom koja štiti od boginja, rubeola i zaušnjaka, vakcinisano je u regiji koju pokriva grad Bijeljina.
– Obuhvat petovalentnom vakcinom, koja se daje sa 18 mjeseci, nije na zadovoljavajućem nivou i on je za 2020. godinu iznosio 75 odsto, a za 2021. godinu 72,4 odsto – istakli su za “Glas Srpske” u Institutu.
Kada je riječ o “DiTe” vakcini koja se daje djeci u 14. godini, kako su dodali, tokom 2020. godine obuhvat je isnosio 80 odsto, dok je prošle godine bio 82,6 odsto. Objasnili su da se vakcina protiv difterije i tetanusa daje u okviru petovalentne (DTaP-IPV-Hib) vakcine, koja se daje sa navršenih dva, tri ili četiri mjeseca, te sa 18 mjeseci djeteta i u vidu četvorovalentne (D-TaP-IPV) vakcine sa navršenih šest godina, te je obuhvat za ove vakcine različit.
Specijalista pedijatar u banjalučkom Domu zdravlja Milka Ćojanović rekla je za “Glas Srpske” da je na manji broj vakcinacija sigurno uticala i situacija sa virusom korona, jer su ljudi bili pomalo uplašeni.
– Zdravstveni radnici se pri svakom kontaktu sa pacijentima trude da govore o važnosti vakcinacije, ali ne znamo koliko to do njih dopire. Drago nam je što je ipak jedan postotak ljudi to ispoštovao i bez obzira na koronu dolazio da vakciniše svoju djecu – rekla je Ćojanovićeva.
I pored svih apela, kako kaže, uvijek postoje oni koji ne žele da vakcinišu djecu.
– Iako je dokazano da MRP vakcina nema nikakve veze sa autizmom, pojedini roditelji su još skeptični i odlažu vakcinaciju, jer se prvi simptomi autizma javljaju baš u periodu kada se i ta vakcina daje – kazala je Ćojanovićeva.
Direktorka Doma zdravlja u Bijeljini Danijela Đukin kaže za “Glas” da je veoma bitno da se vakcine prime u pravo vrijeme.
– Postoji vakcinalni karton i zna se tačno koje se vakcine primaju kada. Broj vakcinacija jeste smanjen, ali mislim da to polako počinje rasti, jer su ljudi počeli da shvataju koliko je to važno – rekla je Đukinova.
Roditelji se protive vakcinaciji, kako kaže, jer se poistovjećuju sa stanovnicima Evrope i Amerike od kojih su mnogi antivakseri i to javno ističu na društvenim mrežama i u medijima.
– Smatram da bi trebalo ovu temu bolje obraditi u medijima da bi javnost upoznali i edukovali o tim sadržajima – kazala je Đukinova. U 21. vijeku, ističe ona, sa svih strana vrebaju nove bolesti, pa je suludo zanemariti vakcinaciju protiv onih koje se mogu spriječiti.
Zarazne bolesti
U Instituta za javno zdravstvo RS kažu da je u Srpskoj obavezna vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti – morbila, rubeole, zaušnjaka, difterije, velikog kašlja, tetanusa, dječije paralize, hemofilusa influence B, žutice i tuberkuloze.
– U prošloj godini zdravstvene ustanove prijavile su jedan slučaj obolijevanja od morbila, šest od zaušnjaka, jedan od velikog kašlja, 30 od tuberkuloze i 17 od hepatitisa B – naveli su u Institutu, dodajući da oboljele osobe od hepatitisa B, nisu vakcinisane protiv ovog oboljenja.
Izvor: Glas Srpske/Jana Kezić
