Komandat Kfora Anđelo Mikele Ristuća ukazao je da je na sjeveru Kosova moglo da se dogodi krvoproliće bez intervencije Kfora i da za to krivi jednostrane akcije premijera privremenih prištinskih institucija Kurtija.
Misija NATO-a se ne može i ne smije smatrati kišobranom pod kojim se može skloniti poslije jednostranih akcija koje narušavaju veoma nesigurne ravnoteže. Prije svega odluka Kurtija da postavi gradonačelnike albanske nacionalnosti koje srpska većina ne priznaje, ne uzimajući u obzir suprotne savjete cijele međunarodne zajednice. Druga jednostrana akcija prištinske vlade bila je upotreba sile bez konsultacija sa nama, čime je naša intervencija bila neophodna da bi se izbjegla tragedija – objasnio je on.
Na pitanje italijanskog dnevnika Korijere dela Sera da li to nije bio legitiman izbor vlade koja djeluje na sopstvenoj teritoriji, Ristuća je odgovorio da se ne treba pretvarati da se radi o normalnoj situaciji.
– Molim vas, nemojmo se pretvarati da je ovo normalna situacija. Ovo su odluke donesene bez prethodne koordinacije sa nama i sa uključenim stranama. Nije prvi put da se ovo dešava. Ovo je pristup koji svakako ne podstiče međusobno povjerenje. Uvijek treba procjenjivati štetne posljedice koje ovakve radnje imaju. Kada je razgovarao sa mnom, Kurti se uvijek slagao sa ovim pristupom – dodao je on.
Na dodatno pitanje zašto ovaj put nije djelovao tako, rekao je da treba da pitaju Kurtija.
Na konstataciju Korijere dela Sera da je Kurti rekao da je Kosovo suverena država i da ne može da popusti pred ucjenama nasilnika Ristuća je ukazao da su pripadnici Kfora, kao vojnici, zabrinuti za bezbjednost, stabilnost i slobodu kretanja dvije etničke grupe.
– Јa ne sudim o političkim odlukama, ali imam dužnost da brinem o njihovim posljedicama, koje u ovako delikatnom kontekstu lako mogu dovesti do eskalacije, kao što smo upravo vidjeli – podvukao je on.
Upitan šta bi bilo na sjeveru Kosova bez NATO misije, italijanski general je kazao “još jedno ratno žarište”.
– Situacija sa kojom se suočavamo rezultat je niza kriza koje su se nagomilale tokom vremena. Nazovimo to kontrolisanom nestabilnošću, koja, međutim, postaje sve nestabilnija na terenu, zbog krhkosti odnosa između dvije etničke grupe i onoga ko ih predstavlja. Svaki balans postignut velikim naporom, kriza za krizom, postaje sve nesigurniji – dodao je on.
Rekao je da odgovornosti nisu samo na jednoj strani.
– Obje strane nisu u mogućnosti da kapitalizuju ciljeve postignute tokom godina, uz velike napore međunarodne diplomatije. Onog trenutka kada postoji dogovor, on mora biti sproveden. Ali bez ikakvog dijaloga, to ostaje mrtvo slovo na papiru. U osnovi svega je samo međusobno nepovjerenje. Pacta sunt servanda. Ovo bi bilo dovoljno. Ali oni to ne mogu – naveo je Ristuća.
Ukazao je da je okruženje u kojem se nalazi zasićeno apsolutno neproduktivnom i opasnom retorikom, potpuno nefunkcionalnom za mirovne ciljeve koje međunarodna zajednica želi da postigne na Kosovu.
Upitan da li to znači da nedostaje politička volja, Ristuća je odgovorio da su u posljednjih 20 godina postignuti važni rezultati.
– Čak i u smislu mirnog suživota. Ali počevši od 2021. godine krećemo se unazad, kao škampi. Usljed ekstremne polarizacije nekih činjenica, koje su eksploatisale sve strane uključene u ime ekstremističke politike, koje su narušile stabilnost između dvije etničke grupe – objasnio je on.
Ristuća je kazao da je intervencija Kfora samo stvorila kratkoročni efekat.
– Diplomatskim djelovanjem Srbija i Kosovo ponovo počinju da međusobno razgovaraju. Nadamo se da će ovaj vremenski okvir biti iskorišćen za početak pravih pregovora. Kao što do sada nije urađeno – zaključio je on.
