Poplave, suše, šumski požari i uragani pojačani klimatskim promjenama mogli bi da koštaju američki savezni budžet oko dva biliona dolara svake godine, što predstavlja gubitak od 7,1 odsto godišnjeg prihoda, i to do kraja vijeka, saopštila je Bijela kuća. To je više od godišnjeg vojnog budžeta SAD, koji iznosi 782 milijarde dolara.
Analiza Kancelarije za upravljanje i budžet upozorava da bi američka vlada mogla da potroši dodatnih 25 do 128 milijardi dolara svake godine u oblastima kao što su pomoć u slučaju katastrofa na obali, osiguranje od poplava, osiguranje usjeva, zdravstveno osiguranje, gašenje požara u divljini i poplave na saveznim objektima.
“Fiskalni rizik od klimatskih promjena je ogroman”, napisao je Kendejs Valsing, pomoćnik direktora za klimu kancelarije i Dani Jagan, njen glavni ekonomista.
U analizi navode da klimatske promjene ugrožavaju zajednice i sektore širom zemlje, uključujući poplave, sušu, ekstremne vrućine, šumske požare i uragane koji utiču na američku ekonomiju i živote Amerikanaca, navodi Si-En-Bi-Si.
Vijest dolazi nakon što je, istog dana, objavljen izvještaj panela Ujedinjenih nacija za klimatske naukeija na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa zahtijevati da se nivo emisije gasova sa efektom staklene bašte smanji prije 2025. godine.
Procjene zagrijavanja do kraja vijeka 2,4 stepena Celzijusa
Svijet se već zagrijao za oko 1,1 stepen Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa i na putu je da doživi porast globalne temperature od 2,4 stepena Celzijusa do 2100. godine.
U analizi Kancelarije za upravljanje i budžet upozorava se da bi intenziviranje šumskih požara moglo da poveća federalne troškove za 1,55 – 9,60 milijardi dolara svake godine, što predstavlja povećanje između 78 odsto i 480 odsto do kraja vijeka. U međuvremenu, češći uragani mogli bi da povećaju godišnju potrošnju za odgovor na obalske katastrofe na 22 – 94 milijarde dolara do 2100. godine.
Pored toga, 12.000 federalnih zgrada širom zemlje moglo bi da bude poplavljeno zbog porasta nivoa mora, s ukupnim troškovima zamijene od više od 43,7 milijardi dolara, navodi se u analizi. Izvještaj američke Nacionalne administracije za okeane i atmosferu iz 2021. predviđa raspon porasta nivoa mora u SAD između 0,6 metara i 2,2 metra do kraja vijeka.
Bajden traži još 45 milijardi
Predsjednik Džo Bajden je prošle nedjelje objavio prijedlog budžeta za 2023, kojim se traži skoro 45 milijardi dolara dodatnog finansiranja za klimatske promjene, čistu energiju i programe ekološke pravde.
Budžet, koji uključuje povećanje sredstava za klimu od skoro 60 odsto tokom fiskalne 2021. godine, dolazi pošto je Bajdenov prijedlog za zakone o rješavanju klimatskih promjena u zastoju u Kongresu.
Dio zakona o klimatskim promjenama od 1,75 biliona dolara koji je usvojen u Predstavničkom domu, nazvan Zakon o poboljšanju izgradnje, bio bi najveća federalna investicija u čistu energiju do sada i mogla bi pomoći SAD da dođu na pola puta do predsjednikovog obećanja da će prepoloviti emisiju štetnih gasova do 2030. godine, navodi analitička kompanija Rodijum grup.
Ranije ove godine, Bajden je rekao da će vjerovatno morati da ukine plan, ali je ostao pri stavu da vjeruje da će Kongres ipak usvojiti njegove dijelove, uključujući 555 milijardi dolara za klimatske promjene.
Izvor: Nezavisne/RTS
