Bliži se Sveti Nikola, najčešća srpska slava, za koju se vežu razni običaji. Ovaj svetac, čudotvorac, zaštitnik siromašnih i moreplovaca, djece i studenata, jedan je od najvoljenijih hrišćanskih svetaca, a u narodu je ostala tradicija darivanja na ovaj dan. Ako idete na slavu ili pripremate poklone za djecu, vjerovatno se pitate šta biste mogli darivati? U nastavku možete pročitati nešto više o ovom svecu te tradiciji poklanjanja.
Tradicija i običaji na Sv. Nikolu
Slava Sveti Nikola je po broju onih koji je slave među najčešćima, a uz to je hramovna i manastirska slava Srpske pravoslavne crkve (SPC). Ovom svecu je posvećeno više od 600 crkava pod jurisdikcijom SPC.
Ova slava je nepromjenjivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine svetitelj preminuo.
Procjenjuje se da skoro polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu, a ovaj svetitelj je krsna slava i velikom broju Srba u našoj zemlji.
S obzirom na to da Sveti Nikola pada u vrijeme velikog božićnog posta, vjernici tada pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu.
Sveti Nikola je rođen u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vrijeme rimskog cara Valerijana, a još kao dijete je pokazivao neobične duševne darove. Kada je odrastao i izučio škole, želio je da stupi u sveštenički čin, pa ga je njegov stric, arhiepiskop, proizveo za sveštenika grada Mira. Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gdje se i zamonašio. Poslije smrti roditelja, svu nasljeđenu imovinu razdijelio je siromašnima.
Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi vjeru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utjehu, mir i dobru volju.
Darivanje
U narodu se vjeruje da Sveti Nikola, noć uoči praznika, obilazi dobru djecu i dijeli poklone, pa tako i sada mnogi mališani čiste svoje cipele i stavljaju ih na prozore, očekujući dar od sveca. I dok se u nekim krajevima ostavlja na prozoru, u drugima ipak djeca ostavljaju obuću na podu i ujutru zatiču poklon u njoj.
Veliki dobrotvor štitio je i putnike, ali i siromašne, zbog čega bi na ovaj dan trebalo darivati i one koji nemaju i prisjetiti se sveca koji im je uvijek pomagao.
S obzirom na to da je, smatra se, Sveti Nikola svoja milosrđa uglavnom činio tajno, krišom, vjeruje se da bi trebalo učiniti isto i potajno darivati djecu ili siromašne.
Inače, ovaj svetac se praznuje kao dječji praznik u zemljama zapadne Evrope, jer tada djeca, ako su bila poslušna, dobijaju poklone.
Šta pokloniti za slavu Sv. Nikolu?
Od domaćina se očekuje da lijepo ugoste goste za slavu, i to sa bogatom trpezom, slavskim kolačem i žitom, pa nije na odmet da i vi budete dobar gost, te im darujete nešto.
Darivanje za slavu potiče od davnina, a nekad su se za poklon domaćinima donosilo ono što su gosti ručno izradili, poput kolača, tijesta, hljeba, vina i rakije. Kao prigodan poklon ranije se davao i neki ručni rad, kao što je vezeni stoljnjak, milje ili goblen.
Prema ovim običajima, i danas bi mnogo prikladnije bilo da se domaćinu na poklon donese boca pića ili šećera, kafa, ratluk i slične stvari.
Ipak, suština je u skromnosti, i u tome da se darodavac ne baca u troškove, jer to nije ni potrebno. Slava je praznik koji okuplja porodicu i prijatelje, a koji oko trpeze razmjenjuju priče i zanimljivosti, u dobrom raspoloženju i uz koju čašicu.
Zato, kada ovih dana budete pripremali slavu, ili išli kod nekoga u goste, ne zaboravite da ponesete, prije svega dobro raspoloženje, jer je nekada ono važnije od skupih poklona.
