Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici obilježiće danas Velike, Vaskršnje ili Zimske zadušnice, kao znak sjećanja na sve preminule, kada se posjećuju groblja i prislužuju svijeće na grobovima najbližih i u hramovima.
Oduvijek se smatralo da su najvažnije zadušnice baš ove, uoči Vaskršnjeg posta. Najranije mogu da budu 6. februara, najkasnije 13. marta, što zavisi od datuma Vaskrsa.
Nedjelja u kojoj se održavaju Zimske zadušnice se i naziva zadušna i uvijek je to treća nedelja pred post. Na dan zadušnica ide se u crkvu, gdje se služi sveta liturgija i parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a posle službe ide se do grobova pokojnika.
Na gorbovima se pale svijeće i tamjan, dijele prilozi za duše umrlih i u spomen na njih, čine dobra djela. Vjeruje se da zapaljena svijeća osvjetljava put umrlima do sljedećih zimskih zadušnica, a molitva pravednoga mnogo može pomoći dušama pokojnika.
Tamo gdje nije moguće izaći na groblje, obavezno se svijeće za pomen pokojnika pale u crkvi ili kod kuće.
U duhu crkve je da se na ovaj dan na groblje iznose samo žito, vino i svijeća. Sve drugo nije potrebno, neophodno, ni pravoslavno.