Vrijeme je da promijenimo način na koji proizvodimo, konzumiramo i odlažemo plastiku koju koristimo.
Iako je plastika jako korisna, postali smo zavisni o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu sa teškim ekološkim, društvenim, ekonomskim i zdravstvenim posljedicama navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane povodom Svjetskog dana zaštite okoline.
U svijetu se svake minute kupi milion plastičnih boca, dok se svake godine u svijetu koristi do pet milijardi plastičnih vrećica. Ukupno, polovina sve proizvedene plastike je dizajnirana za jednokratnu upotrebu – upotrijebljena je samo jednom, a zatim bačena.
Plastika, uključujući mikroplastiku, sada je sveprisutna u prirodnom okruženju. Oni postaju dio Zemljinog fosilnog zapisa i oznaka antropocena, trenutne geološke ere. Čak su i dali ime novom morskom mikrobnom staništu zvanom “plastisfera”.
Od pedesetih do sedamdesetih godina dvadesetog vijeka proizvedena je samo mala količina plastike, i kao rezultat, količina plastičnog otpada je bila relativno podnošljiva. Međutim, od sedmdesetih do početka ovog vijeka proizvodnja plastičnog otpada se više nego utrostručila, što odražava sličan porast proizvodnje plastike.
Od 2000. do 2010. godine količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednoj deceniji nego u prethodnih 40 godina. Danas se proizvodi oko 400 miliona tona plastičnog otpada svake godine. Stopa proizvodnje plastike je rasla brže od bilo kojeg drugog materijala.
Ako se istorijski trendovi rasta proizvodnje plastike nastave, predviđa se da će globalna proizvodnja primarne plastike dostići 1.100 miliona tona do 2050. godine. Otprilike 36 odsto sve proizvedene plastike koristi se u ambalaži, uključujući plastične proizvode za jednokratnu upotrebu kao posude za hranu i piće, od kojih otprilike 85 odsto završava na deponijama ili kao neregulisani otpad.
Dodatni problem je što se oko 98 odsto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva tj. od osnovne sirovine. Ovi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu su posvuda.
Za mnoge od nas one su postale sastavni dio našeg svakodnevnog života. Potrebna je sistemska promjena kako bi se zaustavila bujica plastičnog otpada koji završava u okolini. Od sedam milijardi tona plastičnog otpada koji je do sada proizveden u svijetu, manje od 10 posto je reciklirano.
– Milioni tona plastičnog otpada se gube u okolini ili se ponekad otpremaju hiljadama kilometara do odredišta gdje se uglavnom spaljuje ili odlaže. Procijenjeni godišnji gubitak u vrijednosti plastičnog ambalažnog otpada samo pri sortiranju i preradi iznosi 80-120 milijardi američkih dolara (oko 80-120 milijardi evra) – navode iz Instituta.
