Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca, djece.
Sveti Nikola je najčešća krsna slava i jedan od najomiljenijih svetaca u našem narodu. Ljudi su ga još za vrijeme njegovog života smatrali za svetitelja.
Još početkom 20. vijeka ustalio se običaj da se djeca daruju o Svetom Nikoli, pa su uoči praznika ostavljala u prozor dobro očišćene cipele, a ujutro nalazila poklone. Vjerovalo se da ih je Sveti Nikola darivao.
U naseljima Vojvodine, do Drugog svjetskog rata ulicama je išao maskirani lik, ogrnut bundašem, sa šubarom na glavi i bradom od kučine, štapom u jednoj ruci i tkanom torbom o ramenu, te je ulazio u kuće gdje ima djece i darivao ih slatkišima i voćem.
Svetog Nikolaja Čudotvorca narod je još za života proglasio svetiteljem. Bio je milosrdan i skroman, veliki borac za pravdu i istinoljubiv.
Prvi zapisi o episkopu i dobročinitelju porijeklom iz Male Azije, Svetom Nikoli, potiču iz četvrtog veka nove ere. Od ovog sveštenog lica, poznatog po humanosti, nastale su mnoge legende i priče o današnjem Djeda Mrazu.
Posebno je bio naklonjen djeci, a zabilježeno je da je pomogao trima djevojčicama kako bi ih zaštitio od prostitucije. Legenda kaže da je tri večeri zaredom prolazio pored njihove kuće i kroz prozor ubacivao vrećice sa novcem, ne bi li im poklonio dovoljno novca kako bi preživjele bez prostituisanja. Upravo tako nastao je i običaj koji bi valjalo ispoštovati.
Sveti Nikola još se naziva i zaštitnikom lađara, splavara, vodeničara i ribara, i smatra se da ne treba započinjati putovanja na današnji dan.
Postoje i vjerovanja da na Nikoljdan nerotkinje treba de se mole Svetom Nikoli, a ponegdje je i zabranjeno obavljanje takozvanih ženskih ručnih radova.
Kako bi godina pred nama bila plodna i berićetna, ko je propustio da na Svetu Varvaru, prije dva dana, posije božićnu pšenicu, može to učiniti na danas, na Nikoljdan.
Duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životno opredjeljenje svetog Nikole, pa ih treba darivati one koji nemaju i pomoći im. Zato je tradicija da se darivaju orasi, lješnici, jabuke i slatkiši stavljanjem u cipele pokraj kreveta ili u prozore.
Osim što se praznuje kao najveće srpsko krsno ime, Sveti Nikolaj Čudotvorac takođe je esnafska slava, odnosno zaštitnik zanata lađara, splavara, ribara i vodeničara. Zbog toga se još naziva vodena slav.
Takođe se u narodu smatra da je zaštitnik putnika i sirotinje.
Sveti Nikola pada u vrijeme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza obavezno posna, prenosi Kurir.
