Na pitanje Srne da prokomentariše optužbe koje je njemački ministar inostranih poslova Analena Barbok iznijela protiv Repiblike Srpske, Cvijanović je rekla da kao po nekom ustaljenom klišeu i tu vidimo mnogo netačnih teza.
– Prvo, Republika Srpska ne radi na otcjepljenju. Tačno je da njene institucije rade na očuvanju one autonomije i nadležnosti kojima po Ustavu raspolažu. Priča o separatistima je inače izmišljena da bi služila kao pokriće za intervencionizam stranog faktora i izgovor za djelovanje stranaca umjesto domaćih institucija, a ovdje i kao izgovor za nedodjeljivanje kandidatskog statusa BiH. Da nije to, bilo bi nešto drugo – naglasila je predsjednica Srpske.
Što se tiče uticaja nekih od pobrojanih Rusije, Kine, može se slobodno reći i Turske, rekla je Cvijanovićeva, ako ga ima onda je i to rezultat rigidnog pristupa Evropske unije u prethodnih 20-30 godina i propuštenih šansi.
– Nije dovoljno samo reći da postoji evropska perspektiva, a onda zalediti evropski put svake od tih zemalja zapadnog Balkana postavljanjem zahtjeva koji zadiru u srž nesređenih odnosa. U BiH se traži centralizacija i ustavna reorganizacija bez ustavnih izmjena koje imaju podršku sva tri naroda. Bilo bi logičnije da je ovdje EU pomagala na jačanju unutrašnjeg povjerenja umjesto svrstavanja na jednu stranu i etiketiranja krivaca – ukazala je Cvijanović.
Ona je naglasila da nije BiH najtragičniji primjer.
– Nepravedni odnos EU se najjasnije vidi na primjeru Sjeverne Makedonije, koja je prva na zapadnom Balkanu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a već 17 godina u statusu kandidata čeka da dobije datum za pregovore, a ispunila je sve, čak promijenila i naziv države. Tamo nema, kako vole da kažu, separatista, pa čemu onda tolika nepravda prema toj državi – upitala je ona.
Cvijanović je naglasila da realno govoreći ovaj prostor pripada Evropskoj uniji i treba da bude u nju integrisan iz raznih razloga – ekonomskih, socijalnih, političkih i bezbjednosnih.
– Ono što se promijenilo u razmišljanju i vlada i građana zemalja regije jeste da se ulazak u EU ne doživljava više kao neka nagrada, već kao racionalna potreba ili logičan slijed stvari. Mislim da bi pomoglo kad bi i članice EU počele tako da razmišljaju da to nije nagrada već nešto što je u obostranom interesu – i njihovom i našem – zaključila je predsjednica Srpske.
Izvor: SRNA
