Autor: Radoš Krstojević
Izvoz robe i usluga iz BiH višestruko je povećan u ovoj godini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza bila je 7,51 milijardu KM, što je za 43,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
To je očekivano s obzirom na poskupljenja, ocjenjuju ekonomski analitičari i dodaju da razlog treba tražiti i u činjenici da se svijet polako vraća u određenu normalu nakon pandemije virusa korona.
Pored povećanja izvoza, BiH je od januara do maja ove godine značajno povećala i obim uvoza.
“Uvoz u BiH u prvih pet mjeseci 2022. godine iznosio je 11,97 milijardi KM, što je povećanje za 42,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,58 milijardi KM”, stoji, između ostalog, u podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Kada je u pitanju odnos pokrivenosti uvoza izvozom, podaci govore da je on prema zemljama CEFTA iznosio čak 102,6 odsto, a BiH je u ove zemlje izvezla robu vrijednu 1,4 milijarde KM, dok je istovremeno uvozila usluge čija je vrijednost bila 1,37 milijardi KM.
Istovremeno, izvoz u zemlje EU je iznosio 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 odsto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM, što je više za 31,6 odsto.
Prema riječima Zorana Borovića, ekonomskog analitičara, postoji samo jasan razlog za ovakav bilans.
“Jedini razlog je oporavak od korone. Bili smo zaključani, ovo je otključavanje i sve se vraća u normalu. Jer, u prethodnih četiri-pet godina vi nećete naći neke nenormalne promjene kao što su ove”, smatra Borović.
Sa druge strane, ekonomista Dragan Gligorić je mišljenja da je rast cijena direktno uticao na spoljnotrgovinsku razmjenu u BiH.
“Rast cijena doprinio je rastu i uvoza i izvoza. A zna se da mi u posljednjem periodu, tj. posljednjih godina imamo trend povećanja pokrića uvoza izvozom, tako da je trend sasvim očekivan”, kaže Gligorić.
Da je inflacija ključni razlog ovakve situacije, saglasan je i Milenko Stanić, ekonomski analitičar iz Bijeljine. Ipak, smatra da ovako visoki procenti uvoza i izvoza nisu realni.
“Ja jednostavno ne vidim nijedan parametar koji potvrđuje tezu da je porast uvoza i izvoza zasnovan na realnim pokazateljima u stvarnom rastu obima proizvodnje. Ne vidim nijednu djelatnost koja je značajnije povećala obim proizvodnje u RS i BiH”, kaže Stanić za “Nezavisne novine” i dodaje da je bitan uzrok ovakvog stanja niska osnovica koja se zadržala u periodu pandemije.
On naglašava da je rano govoriti o prognozama za kraj godine, ali podsjeća da su svjetske monetarne vlasti već preduzele restriktivne mjere koje bi trebalo da doprinesu ublažavanju rasta inflacije.
Ali, svjetska ekonomska pozornica zavisiće i od drugog faktora.
“To su rat na istoku Evrope, odnosno Ukrajina i Rusija, i porast troškova proizvodnje, prije svega energenata. Ali i po tom pitanju očekujem da će se pronaći alternativna rješenja, poput zamjene ruske nafte nekom drugom naftom i onda će se i na taj način ublažiti inflatorni udar. I onda ćemo pred kraj godine imati realnije pokazatelje izvoza i uvoza”, zaključio je Stanić.
Izvor: Nezavisne
