Građani su se i prošle godine jadali na visoke cijene tovnih svinja, a ove godine kilogram je poskupio još za pola marke.
Trenutno se cijena po kilogramu kreće od pet do 5,5 maraka, a poljoprivrednici najavljuju da bi, kako se krmokolj približava, ta cijena mogla ići i do 6 maraka.
U Udruženju svinjara RS podsjećaju da je zbog aktuelne situacije s afričkom kugom svinja, eutanazije ovih životinja u semberskom i posavskom regionu i smanjenja stočnog fonda, smanjena i ponuda domaće tovne svinje.
– Mislim da će se u periodu od 15. do 30. novembra cijena kretati od 5,5 do skoro 6 maraka – govori predsjednik Udruženja Mišo Maljčić.
On pojašnjava da na našem tržištu važi apsurdni odnos cijene žita i prasadi. Jeftino žito automatski znači skuplju svinju.
– Kad su god bila skupa žita i kukuruz, tada je svinja bila jeftina. A, kada su žitarice jeftine, kao ove godine, tada mnogi poljoprivrednici pokušavaju to žito da ne prodaju po niskim cenama, pa nabavljaju prasad i kreću sa uzgojem svinja. To je neprekidni rast i pad cena u svinjarstvu, igra kao na kockarskoj lutriji – priča on.
Cijene tovnih svinja su građanima i prošle godine bile visoke. Kako će tek reagovati sada?!
– Mnogi su u situaciji, kada saberu da treba dati 600, 700 KM za jednog tovljenika, da to nije malo, pogotovo uz ovako skup ogrev i ostale troškove. Međutim, sve opet zavisi od kupca. Jednima je bitno da jedu što kvalitetnije i zdravije meso, da daju djeci hranu bez fosfata, emulgatora, a drugi opet vole da su u trendovskim automobilima i fino obučeni. Ima i onih kojima je sve to teško, teško otići kod roditelja na selo, pa kupe nekoliko kilograma suvog mesa u marketu – smatra Maljčić.
Neko će ostati bez zimine
I u Udruženju uzgajivača svinja regije Gradiška, Srbac, Laktaši i Prnjavor potvrđuju da je kilogram tovne svinje dostigao cijenu od 5,5 maraka.
– Cijene pomalo rastu. Naravno, uzrok je nedostatak živih svinja i veće kategorije na ovom terenu. Ko nije u sistemu PDV-a svinje tovari po cijeni od 4,3 KM plus PDV, a pijačni barometar kaže da su cijene 5,5 maraka – precizira predsjednik Udruženja Dragiša Cvjetković.
Potražnja za svinjama je već velika, ali uzgajivači poručuju da neće, nažalost, moći ispoštovati sve kupce.
– Ima interesovanja ljudi. Nama se nažalost, to kažem jer su kolege u Bijeljini stradale, otvorila Hercegovina koja svakodnevno iskazuje potrebu za živim svinjama. Nećemo moći ispoštovati svu potražnju, koja je veća od ponude, ali dobar dio hoćemo – poručuje on.
Rješavaju se svinja prvom prilikom
Cvjetković pojašnjava da građani trenutno uzimaju svinje da ih još dohrane do krmokolja, ali kako vrijeme bude odmicalo tražiće se i sve teže životinje.
– Tih velikih, teških svinja neće biti puno. To moram odmah reći jer se ljudi ne usuđuju na rizik, da ostavljaju produžene tovove zbog aktuelne situacije. Gleda se da svinja što prije ode sa farme, jer je to manji rizik – objašnjava on.
Pojasnio je i kakve su trenutno kontrole zbog zarazne bolesti afričke kuge svinja.
– Trenutno se pri utovaru ne vadi krv, ali se radi klinički pregled svinja od strane veterinara. Pošto je prošao period od 40 dana da se u bližoj okolini nije pojavila kuga, onda nismo u obavezi da vadimo krv. Koliko imam informaciju, biće monitoring od strane veterinarske ambulante, koja će svakog mjeseca na farmama uzimati slučajni uzorak radi provjere – zaključio je on.
Poseban oprez zbog afričke kuge svinja
Podsjetimo da domaćini koji se pripremaju za tradicionalni svinjokolj ove godine moraju biti posebno oprezni zbog afričke kuge koja vlada u Srpskoj i cijelom regionu.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RS decidno je propisalo mjere koje građani trebaju ispoštovati prilikom klanja svinja za sopstvene potrebe. Životinje sa zaražene farme se ne smiju klati.
Novina je da u područjima zaraženim i ugroženim afričkom kugom svinja vlasnici na analizu trebaju dostaviti i uzorak slezene svake zaklane svinje. Ovaj pregled je besplatan za vlasnike, odnosno finansira ga resorno ministarstvo. Kao i do sada, obavezan je pregled uzorka mesa na trihinelozu.
Do dolaska ovih nalaza meso se ne smije jesti. Ukoliko se uzorak slezene pokaže pozitivnim na afričku kugu, nadležne službe će reagovati.
Sva domaćinstva tokom krmokolja moraju voditi računa o higijeni. Moraju pripremiti izdvojeno mjesto na imanju za klanje, koje može dobro da se opere, očisti i dezinfikuje. Nakon svinjokolja, neophodno je dezinfikovati i noževe, ostalu opremu, odjeću i obuću. Prije klanja potrebno je iskopati jamu za zbrinjavanje iznutrica životinja.
