Na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini danas je otvorena izložba “Šumadijska divizija 1914 – 1918”, koja je zajednički projekat Narodnog muzeja Kraljevo, Istorijskog arhiva Kraljeva i Narodnog muzeja Kragujevac, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Srbije.
Autori izložbe su Dragan Drašković, Miloljub Arsić, Miroslav Banović i Bojana Topalović.
Kustos istoričar Narodnog muzeja Kraljevo Nemanja Trifunović rekao je novinarima u Bijeljini prije otvaranja da je ova izložba, koja je zajednički projekat tri ustanove, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Srbije, posjetila dosta gradova u Srbiji, te da je ovo drugo gostovanje u Republici Srpskoj.
“Gostovala je u novembru na Palama povodom obeležavanja sećanja na oslobođenje Sarajeva u Prvom svetskom ratu. Armija vojvode Stepe Stepanovića oslobodila je Sarajevo 1918. godine, a Šumadijska divizija nalazila se u sastavu upravo te armije”, naveo je Trifunović.
On je istakao da je to bio zgodan povod za početak turneje po Republici Srpskoj i da ljudi sa ovih prostora budu malo bolje upoznati o junačkim djelima Šumadijske divizije iz sastava Vojske Kraljevine Srbije koja je proživjela dane slavnih borbi, pobjeda u Prvom svjetskom ratu.
“Ona je pratila celi ratni put srpske vojske – od slavnih bitki na Ceru i na Kolubari, proboj Solunskog fronta, te je u sastavu druge armije došla do Drine, prešla Drinu, oslobodila krajeve između Višegrada i Sarajeva”, naglasio je Trifunović.
On je naveo da su Šumadijsku diviziju činili vojni obveznici sa područja Šumadije, odnosno čačanskog, kragujevačkog i kruševačkog okruga, a kao najzanimljivi dio izložbe izdvojio je pisma koja su vojnici sa fronta pisali svojim ukućanima, a u kojima se vidi prije svega njihova briga za porodicu, za dom.
“Posebno su dramatična ta pisma koja su vojnici sa fronta slali uglavnom svojim ukućanima s obzirom na to da su više od 90 posto uglavnom bili ljudi sa sela. Budući da je rat izbio u vreme obavljanja poljoprivrednih radova veoma im je bilo stalo i do toga da li je letina uspešno prikupljena, seno pokošeno, šljive pokupljene”, istakao je Trifunović.
Prema njegovim riječima, vidi se taj domaćinski odnos našeg vojnika koji, iako je na frontu, u borbi protiv mnogo moćnijeg neprijatelja, i tehnički, i brojčano, da i dalje razmišja o svojoj kući, domaćinstvu, ukućanima.
“To imate priliku da vidite, budući da je veliki broj pisama upravo tog sadržaja”, rekao je Trifunović i podsjetio da je ova izložba prvi put predstavljena 2014. godine povodom stogodišnjice početka Velikog rata.
Istoričar Dragan Drašković rekao je novinarima da je ova izložba, koja obuhvata arhivska dokumenta, pisana dokumenta, vojničke pjesme, rezultat ljubavi prema tom periodu i uopšte prema istoriji.
Drašković je istakao da se tada sa pjesmom odlazilo u rovove, a iz rovova su pisana pisma sa veoma interesantnim sadržajima, u kojima je dominantna briga za porodicu, da li su živi, zdravi.
“Sa ratišta su vodili domaćinstva, pomoću pisama”, naglasio je Drašković.
Dekan Pedagoškog fakulteta u Bijeljini Dalibor Stević rekao je novinarima prije otvaranja izložbe da se ovaj fakultet trudi da studentima ponudi raznovrsne sadržaje kako bi stekli što šire obrazovnje.
“Danas je svojevrstan čas. Srpski narod je i te kako stradao u Velikom ratu i tih vremena se treba sjećati, sa nadom da se više neće ponoviti”, istakao je Stević.
On je zahvalio prijateljima iz Srbije koji su došli sa oroginalnom postavkom fotografija, tekstova, originalnih dokumenata i naglasio da je ovo još nešto lijepo što Pedagoški fakultet u Bijeljini želi da promoviše.
“Treba se sjećati tih slavnih vremena, sa nadom da se više neće ponoviti to da ljudi ratuju i da ginu, nego da ćemo ići naprijed, sa obrazovanjem, vaspitanjem i svim onim što posjedujemo truditi se da postignemo napredak”, poručio je Stević.
Izvor:Prvi srpski
