Teži put do mandata, novi preferencijalni sistem ograničava glasanje na 3 kandidata
Na predstojećim lokalnim izborima koji se održavaju 6. oktobra, osim novih tehnologija, biće i nekoliko novina, od kojih je najznačajnija da će birači u okviru liste moći označiti jednog ili najviše tri kandidata.
“Ako je birač validno označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da je politički subjekt osvojio jedan važeći glas, dok se preferencijalni glasovi za kandidate neće brojati”, pojasnili su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Inače, na prošlim lokalnim izborima održanim 2020. godine, i prije nametanja Izbornog zakona BiH, birači su u okviru jedne liste mogli glasati za sve ponuđene kandidate kojima su upisivani preferencijalni glasovi.
U suštini, preferencijalni glas znači da kandidati sa bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje deset odsto glasova koje je dobila ta lista da bi uopšte ušli u raspodjelu.
Pojašnjenja radi, da bi stranka ili lista uopšte ušle u raspodjelu za mandate, moraju preći cenzus od tri odsto, odnosno osvojiti najmanje tri odsto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore. Ukoliko pređu taj cenzus, i osvoje recimo dva mandata, ti mandati se raspoređuju na način da ih dobiju 1. i 2. na listi, ali samo ako niko od kandidata sa te liste nije osvojio više od deset odsto glasova koje je dobila ta lista. Recimo, ako je lista osvojila 1.000 glasova i dobila dva mandata, a niko od kandidata nije osvojio 101 glas, mandat osvajaju nosilac liste i 2. na listi, ali u slučaju da neki kandidat ima 101 glas i nalazi se npr. na 15. poziciji, mandat osvaja taj kandidat i nosilac liste.
Osim novine sa maksimalno tri preferencijalna glasa, značajne novine su i uvođenje novih tehnologija, s tim da će one biti primijenjene na tek 458 biračkih mjesta, ili malo manje od deset odsto od ukupnog broja biračkih mjesta koja će biti otvorena 6. oktobra.
Kako će izgledati glasanje sa novim tehnologijama, zavisiće od mjesta do mjesta. Negdje će se raditi samo autentifikacija birača, negdje biometrijska identifikacija, a negdje će biti u opticaju i optički skeneri, tačnije mašine u koje će se stavljati listići nakon glasanja, a koji će odmah brojati glasove i slati ih u Centralnu izbornu komisiju BiH.
Tamo gdje će se raditi autentifikacija, a to je na 165 biračkih mjesta, birači će kao i do sada članu biračkog odbora predočiti lični dokument, ali nakon toga proći i elektronsku provjeru, što podrazumijeva skeniranje njihovog ličnog dokumenta, ali i skeniranje otiska prsta. Taj otisak prsta se kroz aplikaciju upoređuje s otiskom iz baze podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka i ukoliko sve bude u redu, birač se upućuje na glasanje.
Najviše pažnje svakako privlače optički skeneri, koji će biti instalirani na 145 biračkih mjesta u šest izbornih jedinica, i to u Prijedoru, Novom Gradu, Visokom, Stocu, Tuzli i Vozući.
“Upotreba optičkih skenera je procedura ubacivanja glasačkih listića u glasačku kutiju kroz optički skener koji automatski prebrojava rezultate glasanja, te omogućava direktnu transmisiju rezultata. Automatski prebrojani rezultati glasanja se nakon zatvaranja biračkih mjesta elektronski dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji”, naveli su nedavno u CIK-u.
U praksi, birač nakon što glasa, taj glasački listić staviće u posebnu fasciklu kojom se osigurava tajnost glasanja i uz pomoć te fascikle jedan po jedan ubacuje u optički skener. Nakon što ga ubaci u skener, na displeju dobija informaciju da li je listić važeći ili nevažeći, sa opcijom da li želi da nastavi ili prekine postupak glasanja. Ukoliko potvrdi nastavak glasanja, glasački listić kroz optički skener ulazi u glasačku kutiju, a ukoliko prekine postupak glasanja, birač ima pravo tražiti od biračkog odbora izdavanje novog glasačkog listića.
Glasovi koje prebroji skener, brojaće se i ručno, a postupak konačnog utvrđivanja rezultata i procedure u slučajevima razlike u broju CIK će regulisati posebnim aktom.
