Za pružene usluge primarnog nivoa zdravstvene zaštite, Gradska uprava Bijeljina duguje Domu zdravlja 484.000 KM.
Dug iz 2021. je 14.000 mraka, za 2022. on iznosi 300.000 maraka a nisu isplaćene ni redovne tranše za 2023. u visini od 180.000 maraka. Dugovanja se gomilaju i u ovoj godini. U prva tri mjeseca 2024. usluge osiguranicima Dom zdravlja je finansirao iz svojih sopstvenih sredstava, praktično kreditirajući Gradsku upravu, kako se ne bi uskratilo pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu.
U ovoj ustanovi strahuju da u narednim mjesecima neće imati dovoljno sredstava za ove namjene te nadležnima poručuju da zdravlje građana mora biti prioritet i iznad bilo kakvog političkog djelovanja.
Dom zdravlja Bijeljina pruža primarnu zdravstvenu zaštitu za oko 74.000 osiguranika sa područja Semberije, Pelagićeva i Donjih Žabara. Rad ambulanti porodične medicine organizovan je u gotovo svakoj mjesnoj zajednici. Samo u Dvorovima registrovano je oko 4.500 pacijenata iz ovog i desetak susjednih sela. Pacijenti ističu da im je ambulanta u selu veoma dragocjena.
Slađana Stojanović iz Dvorova često dolazi svom porodičnom ljekaru.
– Dešava se da nemam auto ili da ne mogu da vozim, pa bi mi bio veliki problem da moram ići u Bijeljinu. Ovdje dođem i pruže mi svu neophodnu pomoć – kaže ova mještanka Dvorova za portal InfoBijeljina.
Momir Živković iz dvorovljanskog zaseoka Rudine naglašava da osim vremena, dolazak u ambulantu u Dvorovima štedi pacijentima i novac.
– Možemo ovdje završiti preglede, imaju aparate, snime nas i upute dalje ako treba. Olakšan nam je život. Valja platiti taksi 5 maraka do Bijeljine i 5 maraka nazad. Ovako, prošetam, a ovdje su svi ljubazni pa i iako nisam zakazan, prime me – kaže Živković.
Dom zdravlja Bijeljina nije jedini budžetski korisnik kome Grad Bijeljina duguje, iako je finansiranje rada njihova zakonska obaveza. To je više puta bila tema lokalne skupštine. A o dugovanjima Domu zdravlja raspravljaće se i na redovnoj sjednici, zakazanoj za srijedu, 5. jun.
Odbornik SNSD-a Vaso Arsenović kaže da je nedopustivo da su pojedine institucije, organizacije, udruženja građana, dobijale sredstva mimo budžeta i zakonske procedure kao i mimo zahtjeva za eventualnu realokaciju koje odobrava skupština.
-To nisu mala sredstva. Pojedine budžetske pozicije su drastično prekoračene, a isplaćeni novac je za čak 80 puta veći od dozvoljenog budžetom. Time se krše Odluke o budžetu Grada za prošlu i ovu godinu kao i Zakon o budžetskom sistemu RS – kaže Arsenović za InfoBijeljinu.
