Zagađenje vazduha opasnije je za zdravlje prosječne osobe od pušenja ili alkohola, a prijetnja se pogoršava u njegovom globalnom epicentru Južnoj Aziji, dok se stanje u Kini ubrzano poboljšava, pokazalo je istraživanje.
U ovom istraživanju nažalost BiH je zauzela prvo mjesto kao najzagađenija zemlja u Evropi.
Ipak, finansiranje za suočavanje s tim izazovom djelić je iznosa namijenjenog borbi protiv zaraznih bolesti, navodi se u istraživanju Instituta za energetsku politiku Univerziteta u Čikagu (EPIC).
Njegov godišnji izvještaj o kvalitetu života i zagađenju vazduha pokazalo je da onečišćenje vazduha finim česticama, poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga, ostaje “najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju”.
Kad bi svijet trajno smanjio te zagađivače u skladu s ograničenjima njihovih nivoa u vazduhu koje je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), prosječna osoba bi dodala više od dvije godine na svoj očekivani životni vijek.
Čestice povezane s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom. Fine čestice povezane su s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom.
Za poređene, duvan skraćuje očekivani životni vijek u svijetu za više od dvije godine, dok je pothranjenost djeteta i majke odgovorna za smanjenje životnog vijeka od jedne i po godine.
– Postoji duboka nepovezanost s time gdje je zagađenje vazduha najgore i gdje mi, kolektivno i globalno, koristimo resurse za rješavanje tog problema – rekla je Christa Hasenkopf, direktorka programa za kvalitet vazduha u EPIC, za AFP.
Po pitanju kvaliteta vazduha velike razlike su između zapadne i istočne Evrope, s Bosnom i Hercegovinom koja je najzagađenija zemlja na kontinentu. BiH je na 27. mjestu na svijetu s mogućim dobitkom od godinu i osam mjeseci života uz poboljšanje kvaliteta vazduha.
Na vrhu u Evropi su, uz najbolji Island koji je na 221. mjestu uz ispunjene smjernice SZO, zemlje poput Finske, Švedske i Norveške, koje su na 182., 181. i 180. mjestu i čiji bi stanovnici dobili od mjesec do šest mjeseci života da se te zemlje usklade s preporukama ZSO.
Od 245 analiziranih zemalja i teritorija, Hrvatska je na 74. mjestu i njen prosječni stanovnik dobio bi oko devet mjeseci života s poboljšanjem kvalitete vazduha u skladu sa smjernicama ZSO, piše N1.
Australija je na visokom 241. mjestu s čistim vazduhom.
