Na području Dinarskog karsta u posljednjih nekoliko godina otkriveno je više endemski vrsta podzemnih životinja, od kojih je samo na području Popovog polja otkriveno njih pet, ali je potrebno animirati širu javnost kako bi se one zaštitile.
Ovo je zaključeno na dvodnevnom, trećem po redu, dinarskom simpozijumu o podzemnoj biologiji koji je ovog vikenda održan u Muzeju Hercegovine u Trebinju, uz učešće stručnjaka iz ove oblasti koji su došli iz desetak evropskih zemalja i sa američkog kontinenta.
“Što je najzanimljivije, i dalje se otkrivaju i nove vrste, koje se mogu pronaći u bazi podataka koju smo izradili, zajedno sa drugim odlukama i prenesenim iskustvima, jer je vrlo važna edukacija onih koji bi istraživali, kako bi se ta baština, koja nije samo lokalnog, već i svetskog značaja, očuvala i proširivala”, kazala je Maja Zagmajster, vođa ovoga projekta.
Kaže da gotovo svaki put kada se na Dinarskom karstu organizuju ovakva istraživanja, ona rezultiraju novim otkrićima iz razloga što se uvijek primjenjuju i noviji i savremeniji pristupi, ali se uključuju i novi ljudi, čiji pogledi se nanovo susreću sa ovim područjem i brže uočavaju bilo kakvu novost.
Napominjući da se trebinjski simpozijum nastavlja na ranije održane slične skupove u Zagrebu i Ljubljani, glavni organizator konferencije Teo Delić dodao je da je sasvim logično bilo da upravo Trebinje bude domaćin ovoga skupa, jer je ovo karst izuzetno bogat biodiverzitetom i sa veoma dugom tradicijom istraživanja.
“Ovo je jedno od prvih područja Evrope na kome je, poslije Postojnske jame u Sloveniji, počelo istraživanje i to praktično prije 200 godina, pa i mi nastavljamo istraživanje Trebinja, Trebišnjice i same Hercegovine, gdje se na ovome skupu predstavljaju u stvari rezultati rada ranijeg perioda i razmjene iskustava”, kazao je Delić.
Uzimajući kao primjer narušavanja biodiverziteta velike tektonske poremećaje, on je pomenuo izgradnju hidrosistema na Trebišnjici i betoniranja njenog korita, čije se posljedice uticaja čovjeka vide i danas u smislu prirodnih oscilacija vodostaja koji su promijenili živi svijet rijeke i u dobroj mjeri smanjili broj jedinki autohtone jamske ribe gaovice, a još više se ogleda u desetkovanju jedinog jamskog cjevaša Marifuge kavatike, dok je endemska čovječja ribica zadržana na oko 130 lokaliteta.
Izvor: Nezavisne/Vesna Duka
