Jake geomagnetske oluje koje su se formirale nakon što je jedna pjega na Suncu izbacila čak 17 erupcija trebalo bi da udari u Zemlju i izazove geomagnetsku oluju čiji će se efekti osjetiti danas i sutra.
Dvije od erupcija spojile su se u jedan “kanibalski koronalni izbačaj mase” koji je pojurio prema Zemlji brzinom od 3.027.599 km na sat.
Sunčeva pjega, nazvana AR2975, počela je izbacivati solarne baklje električnih nabijenih čestica 28. marta.
Kombinacijom izbačaja nastaju kanibalski izbačaji
Hrvatski stručnjak za Sunce, dr sc. Bojan Vršnak s Geodetskog fakulteta u Zagrebu, kaže da su sunčeve pjege područja na površini Sunca u kojima se snažna magnetska polja, stvorena strujanjem električnih naboja, spajaju u čvorove prije nego što iznenada puknu.
“Rezultirajuće oslobađanje energije pokreće rafale zračenja koji se nazivaju sunčevim bljeskovima i pridružene koronalne izbačaje mase (coronal mass ejection, CME)”, tumači naučnik, dobitnik prestižne nagrade Evropske svemirske agencije (ESA) za istraživanja Sunca.
“Kanibalski izbačaji nastaju kada sunčeve erupcije koje se brzo kreću prestignu sporije ranije erupcije u istoj regiji te pred sobom guraju magnetsku strukturu prethodnog izbačaja kako bi formirale divovsku, kombiniranu valnu frontu koja pokreće snažnu geomagnetsku oluju”, kaže Vršnak po kojem je jedan asteroid nazvan (179874) Bojanvršnak = 2002 TS315.
Stranica SpaceWeather.com objavila je da se očekuje da će drugi izbačaj prestići prvi i progutati ga prije nego što udari u Zemljino magnetsko polje oko 23 sata po istočnom vremenu 30. marta. CME-ovima obično treba 15 do 18 sati da stignu do Zemlje.
Sunčev vjetar utiče na Zemljinu magnetosferu tako da je malo zbija. Njegovo magnetno polje djeluje na magnetsko polje Zemlje – ako je polje oluje okrenuto u istom smjeru kao Zemljino, ono se pojačava, a ako je u suprotnom, ono slabi. Ova interakcija uzrokuje povećano kretanje plazme nabijenih čestica kroz magnetosferu i jačanje električne struje u magnetosferi i jonosferi. Najčešća i najljepša posljedica su prekrasne aurore koje se često mogu vidjeti u polarnim krajevima.
Jake solarne oluje su prijetnja savremenoj civilizaciji
Najveća solarna oluja poznata čovječanstvu, nazvana Carringtonov događaj, dogodila se 1859. Ona je uništila telegrafske mreže u SAD, neke radnike telegrafa udarila je struja, a polarna svjetlost bila je vidljiva sve do Srednje Amerike.
Godine 1989. u Kvebeku geomagnetska oluja uzrokovala je izbacivanje šest miliona ljudi iz električne mreže na devet sati, a polarna svjetlost vidjela se sve do Teksasa.
Savremena sofisticirana tehnologija kojom se danas koristimo posebno je osjetljiva na solarne oluje jer one mogu uzrokovati oštećenja na električnim mrežama, komunikacijskim satelitima, radarima i drugim uređajima. Kada bi se danas dogodila oluja slične snage kao u Carringtonovom događaju, prouzrokovala bi velike nestanke struje i štete koje bi se računale u bilionima dolara. NASA naučnici objavili su 2012. da je sunčeva oluja, koja je tada zamalo pogodila Zemlju, bila najmoćnija u posljednjih 150 godina te da bi, da nije promašila Zemlju, savremenu civilizaciju vratila u 18. vijek.
Nedavna oluja, koja se dogodila u februaru 2022, izbacila je 40 satelita projekta Starlink Ilona Maska na Zemlju, a naučnici su upozorili da bi još veća mogla imati potencijal da ozbiljno ugrozi internet širom svijeta.
Na sreću, stručnjaci predviđaju da će energija iz sadašnje oluje bez većih opasnosti biti apsorbovana u magnetskom polju Zemlje.
Izvor: Nezavisne/Index hr
