Od početka decembra 2018. do sada su na području grada Bijeljina realizovani brojni projekti koji se odnose na zaštitu od poplava, potvrđeno je portalu InfoBijeljina iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Kako su dodali, sredstvima iz kredita Evropske investicione banke (EIB) na projektu Hitne mjere zaštite od poplava u RS finansirano je 13 aktivnosti na području grada Bijeljine.
U pitanju su rekonstrukcija ustave Rača (225.264,68 KM sa PDV-om), podizanje nasipa na reci Savi, Rača (2.729.635,23), podizanje nasipa na reci Savi u blizini kanala Dašnica (1.337.483,51 KM), te rehabilitacija Savskog nasipa u blizini pumpne stanice Topolovac (2.053.248,33 KM).
Ovdje se ubrajaju i regulacija rijeke Janjice (731.458,47 KM), rehabilitacija glavnog zapadnog obodnog kanala – GOK, Bijeljina (852.780,80 KM) i podizanje nivoa Savskog nasipa, lokacija pumpne stanice Domus Skela, Bijeljina (100.873 KM).
Tu spadaju još i izgradnja potpornih stepenastih zidova, glavni zapadni obodni kanal, Bijeljina (158.233,68 KM), te popravak rešetki/zatvarača na obodnom kanalu (kod Drinskog nasipa) u naselju Rača 822.175,99 KM.
Ovdje su još ubrajaju i rehabilitacija kanala Dašnica na mjestu spoja sa MOK i rehabilitacija kanala Dašnica kroz grad Bijeljina (4.943.691,99 KM), rekonstrukcija Majevičkog obodnog kanala i rekonstrukcija kanala Glogovac (nasipa) (6.410.507,48 KM).
“Kada su u pitanju radovi iz sredstava Fonda solidarnosti RS, oni su vršeni na 16 mjera ukupne vrijednosti 6.261.898,42 KM sa PDV-om”, kažu za portal InfoBijeljina iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Tu spadaju izdizanje saobraćajnice komunikacije na kotu plavljenja na lokalitetu „Tri dlake“ (89.779,95 KM sa PDV-om), zatvaranje napuštenih starača na lokalitetu „Orlovo polje“ (270.690,50 KM), te sanacija drinskog nasipa (119.987,39 KM).
Ovdje spadaju i sanacija savskog nasipa (184.611 KM), sanacija kanala Drina Glogovac (322.446), sanacija obodnog kanala Selište (149.927,97), izrada parapetnog zida na kanalu GOK u dužini od 100 m (179.519,65 KM), regulacija dijela vodotoka Janje (249.883,86), te injekcioni radovi na gravitacionom ispustu CS Begov put (496.680,97 KM).
Tu se još ubraja i idejno rješenje i glavni projekat zaštite od brdskih i unutrašnjih voda grada Bijeljine na potezu kanal Glogovac – Spojni kanal – Majevički obodni kanal (269.000).
Ovdje spadaju i sanacija korita rijeke Lukavac na području mjesnih zajednica Magnojević, Vršani, Donja Bukovica i Novi u cilju zaštite lokalnih puteva (749.783,43), te sanacija oštećenja nakon poplava na ranije izgrađenoj obaloutvrdi lijeve obale rijeke Drine na lokalitetu “Holandija” u Janji (550.681,40 KM).
Ovdje spadaju još i nastavak radova na izdizanju putne komunikacije na lokalitetu “Orlovo polje” u dužini od 3.000 m u cilju zaštite od poplava rijeke Drine (421.420,57), te otkopavanje lijevog rukavca rijeke Drine uklanjanjem šljunčanog nanosa u cilju zahvatanja vode rijeke Drine u kanal Drina – Dašnica (494.452,18 KM).
Tu je ubrojano i ublažavanje konkavne krivine na rijeci Drini, u cilju smanjenja uspora i sprečavanje plavljenja (963.250,12 KM), kao i sanacija i regulacija dijela vodotoka Lukavac (749.783,43 KM).
Iz resornog ministarstva dodaju da su tu još i radovi iz kredita Svjetske banke i IPA 2014 granta, gdje spada i regulacija korita rijeke Janje od ušća Janje u Drinu do mosta na magistralnim putu Bijeljina – Zvornik, sa izgradnjom mosta na rijeci Janji u sklopu lokalnog puta u MZ Janja.
Kako ističu, vrijednost izvedenih radova po ovoj mjeri iznosi 6.324.649,09 KM. Radovi su završeni u decembru 2020. godine.
Kako dodaju, ovom mjerom izvršena je zaštita Semberije od stogodišnjih voda rijeke Janje na dionici I i II, odnosno od ušća do stacionaže km 1+842,20.
Tu, kako napominju, spada i sanacija ruševne obale rijeke Drine, a vrijednost izvedenih radova po ovoj mjeri iznosi 5.917.517,39 KM, te je sanacija ruševnih obala rijeke Drine izvršena na nekoliko lokaliteta.
U pitanju su sanacija ruševne obale rijeke Drine lokacija “Orlovo polje” u dužini od 1280 m. Radovi su završeni u decembru 2020. godine, a vrijednost radova je 976.530,03 KM.
Tu spada i sanacija ruševne obale rijeke Drine lokacija “Eko kamp” Amajlije u dužini od 1.106,26 m. Radovi su završeni u decembru 2020. godine, a vrijednost je 1.041.990,41 KM. Ovdje spada i sanacija ruševne obale rijeke Drine na još nekoliko lokacija.
Iz Ministarstva podsjećaju i na čišćenje rukavca rijeke Drine do vodozahvatne građevine Janja u dužini od 1.050 metara. Kažu da je vrijednost izvedenih radova po ovoj mjeri iznosila 105.550,55 KM, a završeni su u decembru 2020. godine.
Podsjetili su i na izvođenje radova prema glavnom projektu regulacije korita rijeke Janje, područje grada Bijeljina (3,9 km) /Dionica 4/ na glavnom projektu zaštite od brdskih i unutrašnjih voda „Novog naselja“ u Janji. Vrijednost izvedenih radova po ovoj mjeri iznosi 3.560.561,55 KM.
Naglašavaju i izradu idejnog i glavnog projekta za izgradnju nasipa na lijevoj obali rijeke Drine u dužini od 33,60 km u vrijednosti 1.100.000 KM.
Ističu i izgradnju sistema za navodnjavanje na području Semberije, te dodaju da su na području grada Bijeljina do sada realizovana tri sistema za navodnjavanje. Ukupna vrijednost izvedenih radova je 13.220.780,81 KM sa PDV-om.
“Pored svih navedenih mjera koje su direktno implementirane na području grada Bijeljina, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i JU “Vode Srpske” su učestvovali u izradi projekata koji pokrivaju kompletan sliv rijeke Save, a dijelovi tih projekata obuhvataju i teritoriju grada Bijeljina”, kažu iz Ministarstva.
Pored ovih mjera, kako dodaju, izvođen je veliki broj manjih aktivnosti finansiranih sredstvima JU „Vode Srpske“.
Pojasnili su i kako stvari stoje po pitanju Drinskog nasipa. Kako su naglasili, Vlada je u prethodnom periodu obezbijedila sredstva.
“Ali zbog nemogućnosti rješavanja imovinskih odnosa i nemogućnosti dogovora sa lokalnim stanovništvom po pitanju projektovane trase koja je usaglašena sa Republikom Srbijom i tehničim pravilima građevinske struke, lokalna uprava grada Bijeljina nije uspjela izvršiti otkup zemljišta, odnosno eksproprijaciju koja je preduslov za početak radova od strane kreditora, Svjetske banke, sredstva su preusmjerena na aktivnosti na zaštiti obala rijeke Drine od erozije, što ujedno štiti i trasu budućeg nasipa”, kažu za portal InfoBijeljina iz resornog ministarstva.
Kako dodaju, JU „Vode Srpske“ je u prethodnom periodu uspjela da sa lokalnom upravom ishoduje rješenje za prvih 2,8 km nasipa, te se očekuje potpis ugovora za radove do početka građevinske sezone.
Izvor: InfoBijeljina