Sutra, 18. januara, po crkvenom kalendaru, pravoslavni vjernici slave Krstovdan.
Krstovdan je veliki praznik koji Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju dva puta u toku godine, 18. januara i 27. septembra, u znak sjećanja na pronalaženje krsta na kome je raspet Isus Hristos.
Na zimski Krstovdan važi pravilo strogog posta, pa se jede samo suva hrana i pije samo voda. U narodu je poznata izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”. Običaj je da se spremaju pihtije koje će biti poslužene na Bogojavljenje.
Za razliku od drugih praznika, kad je običaj da žene ne rade kućne poslove, na Krstovdan se valja da se očisti kuća i sve dovede u red. Valja oprati sav veš, a uveče se domaći okupe da čekaju ponoć – kad se, po predanju, otvara nebo i “javlja Bog”.
Tada je i vrijeme da se poželi želja, za koju predanje kaže da će se ispuniti.
U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.
U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje. Zatim se obavlja veliko osvećenje vodice u samom hramu, dok se sutradan, na praznik, voda osvećuje van hrama, na rijekama, ili drugim otvorenim mjestima.
Krstovdanska vodica se posle vodoosvećenja dijeli vjernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja.
Izvor: InfoBijeljina
